Svijet

Potomak Tolstoja: I Lav je klao neprijatelje na Krimu. Stat ćemo tek kada stignemo do granice s Poljskom

Ruski političar Pjotr Tolstoj, potomak slavnog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, hvalio se kako je njegov prapradjed u 19. stoljeću klao britanske i francuske trupe na Krimu, naglasivši da Moskva neće stati s ratom u Ukrajini sve dok ne stigne do poljske granice.

Pjotr Tolstoj (52), zamjenik predsjednika Dume, bivši televizijski voditelj i zagovornik Vladimira Putina, kazao je kako će "Rusija završiti s vojnom operacijom kada njoj odgovara, bez obzira na pomoć koja Ukrajini stiže iz Evrope".

"Pretpostavljam da ćemo stati kada stignemo do granice s Poljskom", rekao je.

Oštro se obrušio na komentare da podržavanjem ruske invazije na Ukrajinu ocrnjuje ime svog slavnog pretka, čije remek-djelo Rat i mir govori protiv francuske invazije na Rusiju 1812. Naime, Tolstojev roman se temelji i na njegovom iskustvu borbe u Krimskom ratu.

U dobi od 26 godina kao mlađi časnik borio se tokom opsade Sevastopolja. Grad su na kraju 1855. godine osvojili Britanci i Francuzi, piše The Telegraph.

"Lav Tolstoj je bio časnik ruske vojske. Klao je britanske i francuske vojnike na Krimu, na ruskom Krimu. Kada je sudbina vaše zemlje upitna, vaš jedini zadatak je stati u njezinu odbranu. Ne vidim nikakvu kontradikciju između današnjeg stajališta Rusije i njegovog naslijeđa", rekao je Pjotr za italijanske novine La Repubblica.

No prava istina je da je Krimski rat nagnao mladog Tolstoja da prekine sa zabavama u visokom društvu i usredotoči se na pisanje, aktivizam i promicanje pacifizma.

"Rat je toliko nepravedan i ružan da svi koji u njemu sudjeluju moraju pokušati u sebi ugušiti glas savjesti", napisao je Lav Tolstoj.

Tokom intervjua Pjotr Tolstoj ponovio je tvrdnje ruskih vlasti da je Ukrajina puna neonacista i da su gotovo svi zarobljeni ukrajinski vojnici imali tetovaže svastika.

"Rat će završiti tek kada Ukrajina bude potpuno denacificirana i demilitarizirana, kada više ne bude predstavljala prijetnju Ruskoj Federaciji i kada ne bude postojala mogućnost da se pretvori u antirusku državu, kao što je Zapad to pokušao učiniti u posljednjih 30 godina", rekao je Pjotr Tolstoj.

"Pokušaji Zapada da ne ovisi o ruskome plinu i nafti mogli bi dovesti do ogromnog rasta cijena energije i, u konačnici, kolapsa EU. Povećanje cijena plina pogodit će srednju klasu, koja je izborna baza zapadnih vlada. Evropsku uniju mogla bi zadesiti ista sudbina kao i SSSR", dodao je.

Potomak slavnog pisca smatra da Rusija, s druge strane, može izdržati sankcije koje je uveo Zapad i prekide ugovora o dostavi plina i nafte.

"Konzumerizam nije glavna osobina ruskog čovjeka. Kada je u pitanju opstanak zemlje, porast cijena za nekoliko rubalja neće predstavljati tragediju za prosječnog Rusa. On neće zbog toga izaći na ulice", rekao je Pjotr Tolstoj.

Pjotr Tolstoj započeo je svoju novinarsku karijeru u agenciji AFP u Moskvi devedesetih godina, a nakon toga je krenuo u voditeljske vode i postao jedan od najžešćih kritičara zapadnog liberalizma. Poznat je i po svojim antisemitskim i homofobnim stavovima, a od 2016. je zastupnik u ruskom parlamentu.