Sve veće sumnje o povezanosti između koronarne arterijske bolesti (engl. coronary artery disease ili CAD) i Alzheimerove bolesti potvrđene su novom studijom koja je otkrila značajnu povezanost između neurodegenerativnog stanja, masnoća u krvi i sedam karakteristika srčanih bolesti.
Jedno istraživanje identificiralo je genetske veze između osobina, naglašavajući potencijalne mete za daljnje istraživanje podrijetla obiju bolesti.
Istraživački tim sa Univerziteta Edith Cowan (ECU) u Australiji istražio je velike genetske skupove podataka kako bi potražio zajedničke gene ili varijacije gena koji bi mogli povećati rizik od Alzheimerove bolesti, CAD-a i koncentracije triglicerida i lipoproteina – masti koje su upletene u razvoj i Alzheimerove i bolesti srca.
Dokazi o poveznicama između Alzheimerove bolesti i CAD-a sugeriraju da bi ta dva stanja mogla imati dublji uzrok. Uključivanjem lipida u najnovije istraživanje, tim se nadao da će dobiti detaljniju sliku o tome kako su zdravlje srca i mozga povezani, piše Science Alert.
"Postoje značajni dokazi iz promatračkih i drugih studija koji podržavaju vezu između ovih stanja", kaže glavna autorica Artika Kirby, bioinformatičarka iz ECU-a. "Međutim, zamršeni biološki mehanizmi Alzheimerove bolesti slabo su shvaćeni, a njezin odnos s lipidima i CAD osobinama ostaje neriješen".
Rezultati statističke analize upućuju na to da određeni zajednički geni igraju ulogu u Alzheimerovoj bolesti, osobinama srčanih bolesti kao što su angina i srčani udari, te povećanju koncentracije lipida u serumu, uključujući holesterol i trigliceride.
Međutim, podaci ne podržavaju uzročnu vezu – da genetski faktori koji stoje iza Alzheimerove bolesti također uzrokuju bolesti srca ili obrnuto. Ono što je pokazano je da bi ti zajednički geni mogli povećati rizik od tih vrsta bolesti.
To znači da sada postoji nekoliko novih bioloških putova koji se mogu istražiti kada je u pitanju razumijevanje temeljnih uzroka i Alzheimerove bolesti i bolesti srca – dodajući onome što se zna o problemima kao što je upala u tijelu koja je povezana s Alzheimerovom bolešću i CAD-om.
"Naša studija koristila je genetski pristup za istraživanje zamršenih odnosa ovih komorbidnih stanja, pružajući nove uvide u zajedničke biološke temelje ovih stanja", dodaje Kirby.
Očekuje se da će oko 139 miliona ljudi diljem svijeta do 2050. imati Alzheimerovu bolest. Identificiranjem kritičnih genetskih faktora, uključujući povećani rizik koji dolazi s dvije kopije gena APOE4, istraživači se nadaju da će poboljšati trenutne dijagnostičke metode. Identificiranje dodatnih okidača za Alzheimerovu bolest i srčanu bolest može ukazati na načine sprječavanja oba stanja.
"Optimistična sam da naša otkrića otvaraju nove puteve istraživanja koji imaju potencijal poboljšati živote miliona diljem svijeta", kaže Kirby.
