Eksperiment australske naučne agencije CSIRO na Antarktiku, koji je u početku izgledao kao potpuni promašaj, pretvorio se u jedan od najvećih naučnih trijumfa našeg vremena.
Okeanski robot, opremljen sofisticiranim senzorima za mjerenje temperature i saliniteta mora, prvobitno je poslan da istražuje glečer Totten. Plan je bio jednostavan: svakih deset dana robot je trebao izranjati na površinu kako bi satelitima poslao prikupljene podatke. Međutim, surove morske struje imale su drugačiji plan, robot je skrenuo s kursa i nestao u mraku ispod glečera Denman, mjesta koje je gotovo nemoguće istražiti.
Naučnici su devet mjeseci proveli u neizvjesnosti, vjerujući da je robot zauvijek izgubljen u dubinama leda. Ali, robot se iznenada ponovo pojavio na površini i počeo emitovati podatke. Ispostavilo se da je tokom svog "nestanka" prikupio 195 detaljnih mjernih profila. Udarajući u donju stranu glečera Shackleton, on je nesvjesno izmjerio i njegovu debljinu, pružajući uvid koji nijedna dosadašnja misija nije uspjela ostvariti.
Analiza podataka, objavljena u decembru 2025. godine u prestižnom časopisu Science Advances, donijela je alarmantne vijesti
Glečer Shackleton za sada se čini stabilnim i nije pod direktnim udarom toplih struja. Ispod glečera Denman su zabilježene neočekivano tople morske struje koje ubrzano tope led odozdo. Naučnici upozoravaju da bi topljenje samo ovog glečera moglo podići globalni nivo mora za nevjerovatnih 1,5 metara.
Ovo su prva okeanografska mjerenja ikada zabilježena na ovom nivou u Istočnom Antarktiku, a podaci se već smatraju ključnim za predviđanje rizika koji prijete obalama širom planete.