Primirje je potrajalo svega četiri mjeseca, nakon čega je Pakistan u petak pokrenuo operaciju Ghazab lil-Haq (Pravedni bijes) protiv talibanskog režima koji vlada Afganistanom. Pakistanske zračne snage (PAF) izvele su napade na vojne ciljeve u Kabulu, Kandaharu i Paktiji, a predsjednik Asif Ali Zardari, premijer Šehbaz Šarif, kao i lideri opozicione stranke PTI, javno su podržali vojsku poručivši da teritorijalni integritet Pakistana „neće biti ugrožen“.
Pakistanski napadi uslijedili su nakon što su afganistanski talibani u četvrtak navečer najavili veliku ofanzivu na pakistanske vojne položaje u blizini državne granice. Pakistan je odgovorio zračnim udarima na više gradova u Afganistanu. Ministar informisanja Ataula Tarar izjavio je da su u tim napadima ubijena 133 talibanska borca, a više od 200 ih je ranjeno, iako je te brojke teško nezavisno potvrditi.
Izjava ministra odbrane
Posebnu pažnju izazvala je izjava ministra odbrane Havaje Asifa, koji je na društvenoj mreži X objavio da Pakistan ovim potezom započinje „otvoreni rat protiv talibanskog pokreta koji trenutno vlada Afganistanom“. Optužio je talibansku vlast da je pretvorila Afganistan u koloniju Indije, glavnog regionalnog rivala Pakistana, da je okupila „teroriste iz cijelog svijeta“ te da je počela izvoziti terorizam, uskraćujući vlastitom narodu osnovna prava.
„Pakistan je učinio sve kako bi očuvao normalne odnose, direktno i preko prijateljskih zemalja. Ali talibani su postali indijske marionete. Danas, kada su pokušali agresivno napasti Pakistan, naše snage odlučno uzvraćaju“, naveo je ministar.
Pakistanske vlasti tvrde da su meta napada bili i kampovi organizacija Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP) i Islamske države pokrajine Horasan na istoku Afganistana. Napadi su, kako navode, odgovor na niz terorističkih akcija u Pakistanu. Islamabad optužuje da su se vođe tih grupa sklonile u Afganistan i odatle planiraju napade, uz podršku talibana – što Kabul negira.
Iako dvije zemlje imaju bliske ekonomske i kulturne veze, njihova historija je složena. Nakon što su NATO snage 2001. godine srušile talibanski režim zbog pružanja utočišta organizatorima napada 11. septembra, Pakistan je postao jedan od ključnih pokrovitelja talibana. Borci su utočište pronašli preko granice u Pakistanu i odatle nastavili pobunu protiv vlade u Kabulu koju je podržavao SAD. Međutim, nakon povlačenja američkih snaga i povratka talibana na vlast 2021. godine, Pakistan se suočio s porastom islamističkog nasilja. Islamabad za veliki dio tih napada optužuje pakistanske talibane i tvrdi da im Kabul pruža utočište, što talibanske vlasti odbacuju.
Afganistan negira da pruža utočište naoružanim grupama
Prema podacima koje je pakistanska vojska dostavila CNN-u, tokom 2025. godine u militantnim napadima širom zemlje ubijeno je više od 1.200 ljudi, uključujući vojnike i civile – dvostruko više nego 2021. godine.
Zbog pogoršanja sigurnosne situacije, dvije zemlje su se sukobile i u oktobru prošle godine, ali su ubrzo postigle prekid vatre nakon pregovora u Dohi, uz posredovanje Katara i Turske. Razgovori su uslijedili nakon sedmicu dana žestokih i smrtonosnih borbi te pakistanskih zračnih udara duž sporne granice duge 2.600 kilometara, pokrenutih nakon što je Islamabad zatražio od Kabula da obuzda borce odgovorne za prekogranične napade.
Afganistan negira da pruža utočište naoružanim grupama koje napadaju Pakistan te optužuje pakistansku vojsku za širenje dezinformacija i prikrivanje boraca povezanih s ISIL-om (ISIS) koji napadaju talibane smatrajući ih previše liberalnim.
Kada je riječ o vojnoj snazi, Pakistan ima znatnu prednost. Raspolaže s oko 660.000 vojnika, dok Afganistan ima oko 172.000. Pakistan posjeduje približno 6.000 oklopnih borbenih vozila i više od 4.600 artiljerijskih jedinica, dok Afganistan ima manji broj, uglavnom sovjetskog porijekla. Pakistanske zračne snage upravljaju sa 465 borbenih aviona i više od 260 helikoptera, dok Afganistan raspolaže ograničenim brojem zastarjelih letjelica neizvjesnog operativnog statusa. Uz to, Pakistan je nuklearna sila s približno 170 bojevih glava.