Od čega praviti skloništa kada je drveće rijetko, a zime surove? Za lovce-sakupljače koji su živjeli na prostoru današnje Ukrajine prije otprilike 18.000 godina, odgovor je bio jednostavan, od kostiju mamuta, piše Phys.org.
U studiji objavljenoj na portalu Open Research Europe, Way Chu, arheolog sa Univerziteta u Leidenu, ponovo je analizirao čuveno arheološko nalazište iz gornjeg paleolita Mežirič, gdje su otkrivene građevine napravljene u potpunosti od kostiju mamuta.
Ove konstrukcije su dugo bile u centru rasprava, da li su to bili domovi, skladišta ili ritualni spomenici? Novo istraživanje donosi dodatne uvide zahvaljujući naprednim metodama datiranja pomoću radioaktivnog ugljenika na ostacima malih sisara pronađenih u istim kulturnim slojevima.
Rezultati su zapanjujući. Najveća građevina u Mežiriču potiče iz perioda od prije 18.248 do 17.764 godine, tokom najsurovije faze posljednjeg ledenog doba. Još intrigantnije je to što je period naseljenosti bio kratak, vjerovatno jedna ili svega nekoliko posjeta tokom više stoljeća. Ovo ukazuje na to da su skloništa od kostiju bila praktična rješenja za preživljavanje, a ne trajna naselja.
Zašto je ovo važno? Osim same domišljatosti korištenja kostiju mamuta kao građevinskog materijala, ovi nalazi mijenjaju naše razumijevanje ljudske otpornosti i prilagođavanja. Pokazuju kako su zajednice napredovale u ekstremnim okruženjima, pretvarajući ostatke džinovskih životinja u zaštitnu arhitekturu.
Kako metode datiranja postaju sve preciznije, lokaliteti poput Mežiriča nastavljaju izazivati naše pretpostavke o prahistorijskom životu. Oni pokazuju da ova društva nisu bila statična, već dinamična, snalažljiva i duboko povezana sa svojim okruženjem.