Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine danom pravosnažnosti drugostepene presude Suda BiH u krivičnom predmetu protiv Milorada Dodika, a to je dan donošenja te presude, stupaju na snagu i sve zakonom propisane pravne posljedice te presude.
Stoga je po zakonu danom donošenja te drugostepene presude Miloradu Dodiku prestala funkcija predsjednika Republike Srpske i od tada on više nije predsjednik RS, poručuje pravni ekspert Milan Blagojević.
Otpremljena 1. augusta
"Ta presuda je iz Suda BiH otpremljena 1. augusta ove godine, što govori da ju je Sud BiH donio prije toga, tako da je Dodik, ako se držimo zakona, prestao biti predsjednik RS danom donošenja te presude, tj. prije 1.8.2025. godine i on u ovom trenutku nije predsjednik RS", navodi Blagoejvić.
Iz tih razloga on, ako to nije učinio prije dana donošenja drugostepene presude Suda BiH, nema pravo da sada određuje nekog od potpredsjednika RS da ga zamjenjuje, jer Dodik nije predsjednik RS, ističe Blagoejvić.
Objašnjava da po "Ustavu RS samo predsjednik RS, dakle lice kojem nije prestala ta funkcija, može da odredi nekog od dva potpredsjednika koji će ga zamjenjivati".
"Ustav RS nema nijednu odredbu za ovakvu situacija kakva je nastupila pravosnažnom osudom Dodika u Sudu BiH i zabranom obavljanja funkcije predsjednika Republike koju sadrži presuda tog suda.
Stoga bi, po analogiji i na osnovu ustavnog običaja, tzv. običaja secundum constitutionem, stvorenog poslije smrti Milana Jelića u trenutku kada je Jelić bio predsjednik RS, Narodna skupština mogla da donese odluku o imenovanju lica koje će obavljati funkciju predsjednika RS do održavanja prijevremenih izbora za predsjednika RS.
Jasno propisano
Međutim, ne bi bilo u skladu sa Ustavom RS da Narodna skupština odredi nekog trećeg na tu funkciju, a ne nekog od potpredsjednika RS, jer je Ustavom RS jasno propisano da samo neki od tih potpredsjednika može da zamjenjuje predsjednika RS u bilo kojoj situaciji u kojoj je on spriječen da vrši tu funkciju, što znači i u ovoj situaciji nastaloj donošenjem navedene pravosnažne presude Suda BiH", ističe Blagojević.
Sve rečeno, dodaje, govori da sada CIK BiH mora hitno da djeluje, na šta je obavezuje Izborni zakon BiH, a to znači da mora odmah da donese odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, koji po Izbornom zakonu moraju biti održani najdalje u roku od 90 dana od dana njihovog raspisivanja.
"Sprečavanje održavanja tih izbora predstavljat će radnju izvršenja najmanje dva krivična djela. Jedno je krivično djelo sprečavanja održavanja izbora, propisano članom 215. Krivičnog zakonika RS, a drugo je krivično djelo neizvršenja odluke Suda BiH, propisano članom 239. Krivičnog zakona BiH.
Ne treba isključiti ni mogućnost da bi u tom slučaju bilo izvršeno i krivično djelo napada na ustavni poredak BiH, propisano članom 156. Krivičnog zakona BiH", upozorava Blagojević.