Pravna zavrzlama koja je nastala različitim i dijametralno suprotnim tumačenjima unutar Predsjedništva BiH o odluci vezanoj za Centralnu banku BiH, mnoge je zbunila.
Glavna pitanja koje se postavljaju jesu da li je odluka o imenovanju Upravnog vijeća Centralne banke BiH legitimna, da li je Milorad Dodik učestvovao u glasanju ili je rekao da 'nije saglasan' sa održavanjem sjednice.
Iako Dodik tvrdi da nije učestvovao u radu Predsjedništva BiH i da odluka koju su donijeli Željko Komšić i Šefik Džaferović nije legitimna, čini se da ga Poslovnik u tome demantira.
"Predsjedništvo će nastojati da usvoji sve odluke Predsjedništva - tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V (3), tačke (a) do (e) - putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz tačke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokusaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.
d) član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka".
Kontaktirali smo i pravne eksperte kojima je specijalnost Ustav BiH i donošenje odluka unutar Predsjedništva BiH.
Pravni ekspert Kasim Trnka kaže da je ovo pitanje riješeno Ustavom BiH.
"U principu treba da odluči konsenzus, da sva tri člana glasaju za odluku. Međutim, moguće je da jedan član uskrati saglasnost. U tom slučaju mogu se desiti dvije situacije. On može prigovoriti vitalni interes entiteta iz kojeg dolazi.
U tom slučaju je on dužan u roku od tri dana da obavijesti svoje kolege da je pokrenuo taj vitalni interes, a u roku od 10 dana mora sazvati Narodnu skupštinu Republike Srpske ili klub Bošnjaka ili Hrvata u Parlamentu Federacije BiH. Ako kojim slučajem ne uloži prigovor i prođe određeno vrijeme smatra se da je odluka donesena. To znači u ovom slučaju ako Dodik kaže da se suprostavio tome onda mora u roku od tri dana obavijestiti ovu dvojicu da pokreće to pitanje i mora sazvati NSRS u ruku od 10 dana. Ukoliko ga skupština podrži u odbijanu njegove odluke, onda nema odluke", navodi Trnka.
Pitamo ga šta ako je Dodik odbio dati saglasnost za održavanje sjednice. No Trnka kaže da je i tu stvar jasna:
"Ne može biti da nije saglasan, predsjedavajući saziva sjednicu, a on ako hoće dođe ako ne to je njegova stvar", navodi Trnka.
Sličnog je stava i Nedim Ademović.
"Da bio bio konsenzus mora biti jednoglasno, to znači da svi koji su došli na sjednicu moraju jednoglasno glasati da bi se usvojila odluka konsenzusom. Kvorum za rad znači minimalan broj ljudi koji mora da prisustvuje nekom sastanku da bi to tijelo moglo da donositi odluke. Ako postoji kvorum za rad odluke se donosi većinski, dvije trećine ili jednoglasno ili konsenzusom. Konsenzus je sinonim za jednoglasno. Svi koji su prisutni moraju glasati za neku odluku da bi bila izglasana", navodi on.
Međutim, s ozbirom na to da da upravi Centralne banke BiH mandat ističe danas u 16 sati, a zakon ne poznaje tehnički mandat, postavlja se pitanje da li se mogu donositi krucijalne odluke unutar ove najvažnije finansijske institucije?
Kako nam je pojašnjeno, iako zakon ne poznaje tehnički mandat, postoji odluka OHR-a koja je donesena još prije skoro 20 godina a kojom se regulira ovo pitanje. Po tom tumačenju, iako zakon ne poznaje tehnički mandat, članovi nekog tijela kojem je istekao mandat moraju nastaviti rad u tehničkom mandatu kako se ne bi stvari vakuum.
