Ishod afere 'Viaduct' bez obzira na to što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt omogućio isplatu duga slovenskoj firmi u iznosu od 120 miliona KM, prikupljenih od putarina još je daleko od razrješenja.
Raport saznaje da račun na koji novac treba biti uplaćen, još nije dostavljen nadležnim institucijama, a dodatnu zabunu u čitav slučaj unio je Srđan Amidžić, SNSD-ov ministar finansija i trezora BiH koji je 'u pet do 12' prije Schmidtove odluke, naprasno javnosti saopćio da je račun firme na koji bi trebalo upaltiti 120 miliona KM, na Kanalskim ostrvima .
Riječ je ostrvima koja važe za jednu od najpoznatijih offshore zona poznatim kao 'poreskom raju'.
Od Amidžića smo navikli da kada govori uglavnom priča ono što je interes SNSD-a i što je milo za čuti njegovom stranačkom šefu Miloradu Dodiku.
Međutim, zašto o Amidžićevim navodima danima šuti Pravobranilaštvo BiH koje je najpozvanije da kaže postoji li legalan račun na koji BiH treba uplatiti dug nastao krivicom režima u entitetu RS ili ne postoji, kao i da li je taj račun na Kanalskim ostrvima.
Raport je slao više upita Pravobranilaštvu BiH o ovoj temi, ali Magdalena Papić, pravobraniteljica i njene zamjenice Jelena Cvijetić i Almina Pilav koje se sistemom rotacije smjenjuju na čelnoj poziciji Pravobranilaštva BiH o ovoj temi uporno šute.
Koje su posljedice po državu
Najviše razloga da progovori imala bi Jelena Cvijetić. Ona je nedavno na javnom saslušanju pred Istražnom komisijom Predstavničkog doma PSBiH kazala da Pravobranilaštvo BiH u spisu nema račun na koji bi trebalo upaltiti dug 'Viaductu'.
Sada , kada Amidžić priča o računu na Kanalskim ostrvima, Cvijetićka šuti i ne demantira ga, niti potvrđuje tu informaciju.
A, i Cvijetićka i Papić i Pilav moraju se oglasiti o ovom slučaju, naročito ako su istinite Amidžićeve tvrdnje da je račun za uplatu basnoslovnih 120 miliona KM na Kanalskim ostrvima.
.
Pravobranilaštvo BiH mora izaći u javnost s transparentnim informacijama o računu na koji treba biti uplaćen novac za ‘Viaduct’ naročito imajući u vidu oštre međunarodne finansijske standarde i unutrašnje kontrole banaka vezane za off shore destinacije, koje se često povezuju s pranjem novca i izbjegavanjem poreza.
Ukoliko je račun na Kanalskim ostrvima zaista jedina dostupna opcija, otvara se niz pitanja o tome da li bi BiH kršila domaće ili međunarodne finansijske propise izvršenjem takve uplate,kao i koja je pravna odgovornost državnih institucija ako se izvrši uplata na račun koji ne osigurava maksimalnu zaštitu javnog novca?
No, Pravobranilaštvo BiH je nakon ‘silnih’ prepiski s Vijećem ministara BiH i Vladom RS ‘zaspalo’ i očigledno osim što su pisali pisma institucijama nisu preduzeli nijednu konkretnu pravnu radnju kojom bi zaštitili državu.
Bivši saziv kasno progovorio, sadašnje pravobraniteljice šute
Na kraju je to učinio Schmidt svojom odlukom, ali Pravobranilaštvo BiH je već trebalo razjasniti situaciju o spornom računu,a ne da nas svojim nepouzdanim informacijama servisira SNSD-ov Srđan Amidžić.
I baš kao što je bivši saziv Pravobranilaštva BiH pao na testu za državu u slučaju ‘Viaducta’, jer su progovorili o aferi tek kad im je istekao mandat, tako I ovaj saziv Pravobranilaštva BiH pada na popravnom ispitu u ovom slučaju.
Također, Pravobranilaštvo BiH mora odgovoriti da li postoji mogućnost da Viaduct otvori račun u zemlji koja ne izaziva sumnju i omogućava transparentnu isplatu i da li je to u skladu s presudom?
Je li to možda propust tužitelja u arbitražnom sporu koji se može iskoristiti da BiH ipak sačuva 120 miliona KM?
Ali, Pravobranilaštvo BiH I dalje šuti. Vidjet ćemo hoće li ih nadležne institucije natjerati da otvoreno progovore o ovom pitanju.
Raport je Pravobranilaštvu BiH uputio I upit o tome je li Jelena Cvijetić, kako se nezvanično špekulira, održavala odvojene sastanke s kadrovima SNSD-a u Vijeću ministara BiH i Vladi RS o ‘Viaductu’, te da li ona postupa po njihovim instrukcijama, a ne u interesu države BiH?
Ako dobijemo odgovore, objavit ćemo ih naknadno.