Pravoslavni vjernici danas slave Vaskrs – vaskrsenje Isusa Hrista, najveći hrišćanski praznik. Praznik Vaskrsenja Isusa Hrista se slavi tri dana, a prethodio mu je četrdesetodnevni post.
Vjernici se pozdravljaju riječima „Hristos vaskrse, vaistinu vaskrse“, uz tradicionalno kucanje jajima, koja su prethodno ofarbana na Veliki petak.
Pravoslavni vjernici najprije obilježavanje praznika počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje, ili sjedinjenje s Bogom. Zatim se Vaskrs obilježi u domu, uz svečanu trpezu, u krugu dragih ljudi, uz nezaobilaznu vaskršnju pogaču.
Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa. Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hristos ustao iz mračnog groba i uznio se na nebo.
Po crkvenom učenju, Isus je razapet u petak, a subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu. U nedjelju ujutro, kako se vjeruje, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus vaskrsao.
Prema vjerovanju, na dan vaskrsenja Gospodnjeg, prvo je Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima.
Vaskrsenje Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru Srpske pravoslavne crkve , najstariji je hrišćanski praznik i praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.
Vaskrs je uvijek pada u nedjelju, odmah poslije proljetne ravnodnevnice.
Redakcija portala Raport svim pravoslavnim vjernicima želi sretan Vaskrs.
