Efektivno zatvaranje ključnog plovnog puta moglo bi dovesti do trajnih promjena u načinu poslovanja brodarske industrije. Blokada Hormuškog moreuza zaustavila je protok značajnog dijela energije koja pokreće globalnu ekonomiju.
Stručnjaci za pomorski transport i trgovinu upozoravaju da će se poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja osjećati još dugo nakon što brodovi ponovo počnu masovno prolaziti kroz ovaj tjesnac.
„Kada rat zvanično završi i bombardovanja prestanu, to ne znači da je rat gotov za logistiku. Tada zapravo počinje pravi posao“, izjavio je Nils Haupt, direktor korporativnih komunikacija u njemačkom brodarskom divu Hapag-Lloyd.
Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije (IMO), trenutno je oko 2.000 brodova blokirano u regiji zbog djelimične iranske blokade, koja dozvoljava prolaz samo plovilima iz „prijateljskih“ zemalja. Oko 400 tih brodova nalazi se u Omanskom zaljevu, čekajući na signal za prolaz, dok su ostali preusmjereni na znatno duži put oko Rta dobre nade u Južnoj Africi.
Svein Ringbakken, direktor Norveškog udruženja brodovlasnika, ističe da će trebati mjeseci da se raščisti zaostatak nafte, plina i druge robe. Zadatak je dodatno otežan jer je više od 40 energetskih postrojenja u regiji teško oštećeno. Kompanije poput QatarEnergy, Kuwait Petroleum Company i Bapco Energies već su proglasile „višu silu“ zbog prekida proizvodnje.
„Proizvodne linije su morale stati zbog nedostatka skladišnih kapaciteta. Štetu na lučkoj infrastrukturi također ne smijemo zanemariti, jer će ona drastično smanjiti efikasnost čak i kada se tjesnac otvori“, dodao je Ringbakken.
Iransko zatvaranje moreuza, pokrenuto 28. februara kao odgovor na američko-izraelske napade, poremetilo je oko 20 posto svjetskih isporuka sirove nafte i tečnog prirodnog plina (LNG). Osim energenata, prekinut je izvoz gnojiva, petrohemikalija i sirovina za proizvodnju plastike.
SV Anchan, predsjednik logističke grupacije Safesea, smatra da je ova kriza otvorila dugoročna pitanja o upravljanju rizicima. IMO je potvrdio najmanje 18 napada na brodove u Zaljevu od početka rata, uključujući i tragični incident s naftnim tankerom kompanije Safesea 11. marta, kada je u napadu bespilotnim letjelicama poginuo jedan član posade.