Predstavnički dom PSBiH u utorak naredne sedmice ponovo će razmatrati Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.
Radi se o istom prijedlogu koji je Predsjedništvo BiH Parlamentu BiH uputilo krajem augusta i koji je Predstavnički dom PSBiH na sjednici 1. septembra vratio kolektivnom šefu države 'na doradu'.
Tada je u Predstavničkom domu PSBiH ocijenjeno da budžet 'nije analitički i sadržajno strukturiran na način da može biti realiziran, primarno u dijelu koji se tiče povećanja plaća i naknada vojnicima, policajcima i uposlenicima institucija BiH sa najnižim plaćama'.
Izgovori i stvarni razlozi
No, ovakvo objašnjenje najvjerovatnije je bio izgovor da se spriječi da budžet bude oboren.
Uoči te sjednice protivljenje takvom budžetu izrazili su svi poslanici iz entiteta RS, odnosno i vladajući SNSD i opozicija iz RS i to zbog predviđenih izdvajanja za sedam institucija kulture od značaja za BiH, izdvajanja za Oružane snage BiH i za BHRT koje su podržali članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, uz protivljenje članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.
Sada, kada je pred poslanicima ponovo isti prijedlog budžeta, sasvim je izvjesno da on neće imati podršku poslanika iz RS u Predstavničkom domu PSBiH, tako da se nastavlja neizvjesnost oko usvajanja ovog dokumenta.
Poslanici iz stranaka Trojke, na čiji je prijedlog budžet prošli put i vraćen na doradu, nisu odgovarali na naše telefonske pozive, pa za sada nije poznat njihov stav o 'starom budžetu' na novoj sjednici.
Poslanik SDA Nermin Mandra za Raport je kazao da će ta stranka svakako otvoriti raspravu o budžetu, a da će konačan stav o ovom dokumentu biti donijet na sjednici Kluba poslanika SDA naredne sedmice.
Kako je za Raport kazao Nenad Grković, poslanik u Predstavničkom domu PSBiH iz Liste za pravdu i red, on neće podržati ni hitnu proceduru za donošenje budžeta, jer smatra da se mora ostaviti prostor za amandmansko djelovanje na ovom dokumentu.
Podsjećamo, Predsjedništvo BiH je 10. septembra, ponovo bez glasa Željke Cvijanović, zadužilo Vijeće ministara BiH da u roku od pet dana pripremi i dostavi Predsjedništvu BiH Zakon o budžetu institucija BiH i to ponovo u skladu sa ranijim zaključcima Bećirovića i Komšića.
Novi rokovi, ali i tužbe
Vijeće ministara BiH ove sedmice je odbilo da se radi novi zakon o budžetu, jer smatraju da su svoj posao završili. S obzirom na to da je Predsjedništvo BiH na sjednici 10. septembra obavezalo i Parlamentarnu skupštinu BiH da se po isteku od tada datog roka od pet dana izjasni o budžetu kojeg su ranije predložili, Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH, nije imao izbora nego sazvati sjednicu kako bi bio ispoštovan ovaj poziv Predsjedništva BiH, uprkos tome što nema većine za usvajanje ovakvog budžeta.
Predsjedništvo BiH je svojim zaključkom zatražilo da, ukoliko PSBiH ne prihvati ni ovaj, ni neki drugi prijedlog zakona o budžetu, Vijeće ministara BiH u najkraćem roku dostavi Predsjedništvu BiH novi nacrt zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine kako bi oni utvrdili novi prijedlog zakona.
Imajući u vidu da je Vijeće ministara BiH jednom konstatiralo da neće raditi novi nacrt zakona o budžetu, to znači da u slučaju da PSBiH, odnosno Predstavnički dom, već na sjednici u utorak ne usvoji predloženi budžet, dolazi se u situaciju statusa quo i neizvjesnosti kada će budžet uopšte ponovo biti razmatran i usvojen.
I tako umjesto da su pripremili budžet za 2026. godinu vlasti u BiH pri kraju devetog mjeseca još se ne mogu dogovoriti o budžetu za ovu godinu, pa institucije funkcioniraju na osnovu odluka o privremenom finansiranju.
U međuvremenu, Sindikat Državne agencije za istrage i zaštitu, zajedno sa Sindikatom Službe za poslove sa strancima i Sindikatom Uprave za indirektno oporezivanje, podnio je Tužilaštvu BiH krivične prijave protiv ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto i sva tri člana Predsjedništva BiH zbog postojanja osnova sumnje u činjenje krivičnog djela nesavjestan rad u službi.
Sindikalci nadležne u vlasti u BiH optužuju da su načinili višemilionsku štetu za oko 22.500 zaposlenih u institucijama, jer su neusvajanjem budžeta onemogućili povećanje plata upravo tom broju zaposlenih koji imaju najniža primanja u institucijama BiH.