Sedmicu uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj sve je izglednija pobjeda Unije CDU/CSU i demokršćanskog kancelarskog kandidata Friedricha Merza.
Kratka predizborna kampanja dodatno podijelila naciju, posebno oko pitanja migracija.
U gotovo svim ispitivanjima Unija CDU/CSU već sedmicama ima oko 30 posto podrške, prenose agencije.
Ko će u parlament?
Na drugom mjestu je desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Na trećem i četvrtom mjestu s oko 15 posto su Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) sodadašnjeg kancelara Olafa Scholza te Zeleni.
Ulazak u parlament je nesiguran za stranku Ljevica, Liberalno-demokratsku stranku (FDP) koja se nalazila u posljednjoj vladi, te za novoformirani populističko-ljevičarski Savez Sahra Wagenknecht (BSW).
Vjerovatna pobjeda saveza Kršćansko-demokratske unije (CDU) i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) će međutim biti prvi korak u formiranju stabilne vlade, toliko potrebne zemlji koja se suočava s nizom problema, počevši od migracije do posrnule ekonomije.
Matematički gledano i prema aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja Unija CDU/CSU bi mogla formirati vladu sa SPD-om, tzv. Veliku koaliciju koja je već u nekoliko navrata, posljednji put pod kancelarkom Angelom Merkel, vladala zemljom.
U korist ovoj prognozi govore ne samo najsrodniji pogledi na mnoge političke teme nego i činjenica da u posljednje vrijeme aktuelni kancelar Scholz i njegov izazivač Merz izbjegavaju međusobne oštre napade.
Jedini izuzetak je pokušaj Merza da uz pomoć glasova AfD-a pogura neke antiimigracijske inicijative u Bundestagu i to nekoliko sedmica uoči izbora.
Prekršio obećanje
Za SPD, ali i jedan dio javnosti Merz je time prekršio svoje obećanje da ni po koju cijenu neće sarađivati s ekstremnim strankama, što mu se u predizbornoj kampanji zamjera.
Koalicija Unije i Zelenih je zbog velikih razlika u stavu oko osnovnih pitanja, ali i oštrom otporu CSU-a koji je uveo veto na poslijeizbornu saradnju sa Zelenima, malo izvjesna.
S AfD-om Unija CDU/CSU ne želi koalirati ni pod koju cijenu.
Ovakav stav demokršćani gaje i prema strankama koje smatraju ekstremističkim među koje, po njihovoj ocjeni, spada i Ljevica kao i BSW.
Jasno je da sve stranke centra moraju sarađivati kako bi spriječili AfD da prije ili kasnije dođe na vlast, rekla je za agenciju AFP politologinja Marianne Kneuer s Tehničkog univerziteta u Dresdenu.