Politička scena u BiH godinu uoči općih izbora nikada nije bila dinamičnija. Predizborna kampanja u BiH počela je mnogo ranije u odnosu na prijašnje izbore, što jednim dijelom govori o najžešćoj borbi za vlast i privilegije do sada.
Svakako da ova činjenica najviše šteti državi i građanima, jer većina stranaka, bile u vlasti ili opoziciji, svoje poteze već izvjesno vrijeme i duže od godine prije izbora usmjerava ka populističkim, a ne pragmatičnim ciljevima.
Od ranije je poznato da političari i u izvršnim i u zakonodavnim tijelima odluke uoči izbora 'prilagođavaju' poznatim ili pretpostavljenim željama svog biračkog tijela koje, nažalost, često nemaju nikakve veze sa stvarnim potrebama građana i poboljšanjem kvaliteta života.
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama i u medijima primjetne su učestale neformalne ankete o potencijalnim kandidatima na narednim izborima, prije svega za članove Predsjedništva BiH.
Kandidati za ovu poziciju iz reda sva tri naroda oduvijek su i najprepoznatljivije figure neke političke opcije zbog kojih se građani mahom odlučuju na općim izborima da daju glas i stranci iz koje dolazi kandidat za člana Predsjedništva BiH kojeg smatraju 'svojim'.
Kampanja i testiranje javnog pulsa
Iako se kampanja odavno 'zahuktala', političke stranke, čak i one koje već znaju ko će biti njihov kandidat za predstojeće izbore, još ispipavaju 'puls' javnosti o tim kandidatima, a oni koji još 'vijećaju' čije ime da istaknu kao kandidata za člana kolektivnog šefa države testiraju teren i pažljivo odmjeravaju kandidate koji bi mogli iznijeti najosjetljiviju izbornu trku u zemlji.
U bošnjačkom političkom korpusu izvjesno je da će se naredne godine voditi jedna od najnapetijih bitki za člana Predsjedništva BiH.
Kako saznaje Raport, iako Denis Bećirović, aktuelni član Predsjedništva BiH kojeg je 2022. godine podržala široka koalicija stranaka, što mu je osiguralo pobjedu, danas ne uživa nepodijeljenu podršku, ne samo među strankama Trojke nego i u SDP-u, njegovoj matičnoj stranci, mogao bi ponovo biti kandidat za tu poziciju.
Uprkos podjelama oko ovog izbora, neoboriv je argument onih u tim strankama koji smatraju da bi Bećirović u izborni ciklus ušao s visokim stepenom institucionalne snage, međunarodne prepoznatljivosti i u utrku bi ušao kao jedini kandidat s pozicije državnog zvaničnika, što mu daje početnu prednost.
Bakir Izetbegović kao favorit SDA
Nasuprot njemu, Stranka demokratske akcije još nije odlučila hoće li u utrku poslati Bakira Izetbegovića. On je već javno poručio da je spreman prihvatiti kandidaturu ako stranka procijeni da je to najbolje rješenje.
Ukoliko se odluči vratiti u arenu, Izetbegović bi se oslanjao na snažnu stranačku infrastrukturu, ali bi istovremeno otvorio pitanje koliko su birači spremni za povratak na političke figure koje su već deceniju dominirale scenom.
Paralelno s tim ostaje tiho ali uporno pitanje može li se kao iznenađenje na narednim izborima pojaviti Sebija Izetbegović, supruga predsjednika SDA, čije ime se već dovodilo u vezu s kandidaturom za ovu poziciju, a najozbiljnije 2018. godine, kada je i prikupila značajan broj nominacija u SDA za kandidatkinju za članicu Predsjedništva BiH.
No, uprkos nominacijama, SDA je te godine saopćila da Sebija Izetbegović neće prihvatiti kandidaturu. S obzirom na činjenicu da je u to vrijeme bila direktorica KCUS-a, a da je sada u penziji, povećana je mogućnost i njene kandidature.
Kako je rečeno Raportu iz izvora bliskih SDA, u toj stranci su svjesni da bi takav potez izazvao intenzivnu reakciju javnosti, i pozitivnu i negativnu, što je razlog zbog kojeg jedan dio SDA smatra da bi takva kandidatura otvorila prostor za snažnu polarizaciju i nosila veliki politički rizik.
Hrvatski politički korpus
Na hrvatskoj političkoj sceni situacija je jednako zanimljiva. HDZ BiH, s obzirom na to da Željko Komšić, predsjednik DF-a, nema mogućnost da se naredne godine kandiduje za člana Predsjedništva BiH, relaksiranije će ući u izbornu utrku koja im omogućava veće šanse da u Predsjedništvo BiH uvedu svoga kandidata.
Mediji su već istaknuli Darijanu Filipović kao moguću kandidatkinju za tu poziciju, za koju se na prošlim izborima iz HDZ BiH također natjecala žena, i to Borjana Krišto.
Sve je izvjesnije da će grupa stranaka s hrvatskim predznakom koju predvodi HDZ 1990 imati svog kandidata za člana Predsjedništva BiH. U javnosti se već pojavilo ime Martina Raguža kao moguće za tu poziciju, ali Raportu je u to vrijeme iz tih stranačkih krugova potvrđeno da to nije definitivna odluka.
No, evidentno je da ukoliko pet stranaka s hrvatskim predznakom bude imalo svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, on će biti visoka konkurencija kandidatu HDZ BiH, naročito ako birači odluče izaći masovnije na izbore.
Na utrku za člana Predsjedništva BiH i iz bošnjačkog i iz hrvatskog naroda sigurno će, naročito ako odziv birača bude manji, utjecati i kandidat DF-a za tu poziciju, ukoliko ga ta stranka bude imala.
Jasno je da će, ukoliko se odluče imati kandidata, u DF-u biti najteže odabrati ime koje će moći ostvariti Komšićev rezultat.
Očekuje se žestoka borba u entitetu RS
Kada je u pitanju kandidat za člana Predsjedništva BiH iz RS, i na tom polju će se sigurno voditi žestoka borba.
Prije svega zbog toga što će SNSD, uzdrman malom razlikom u glasovima između njihovog i kandidata opozicije na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika RS, učiniti sve da mobilizira i 'kupi' što veći broj birača koji će glasati za njihovog kandidata.
Iako je u ovom trenutku kao najizglednija kandidatkinja za tu poziciju Željka Cvijanović, aktuelna članica Predsjedništva BiH, izvori Raporta bliski strukturama te stranke kažu da ne bi bilo iznenađenje da Milorad Dodik, koji zbog posljedica sudske presude koju mu je izrekao Sud BiH nema pravo da se kandiduje ni za jednu poziciju, ne propusti priliku da 'progura' i nekog drugog kandidata.
No i u RS se očekuje žestoka borba za člana Predsjedništva BiH, a opoziciji dodatni motiv da izađe s jednim kandidatom daje dobar rezultat Branka Blanuše na izborima za predsjednika RS.
Već se špekuliše da je za tu kandidaturu itekako zainteresiran Draško Stanivuković, aktuelni gradonačelnik Banje Luke, no u opozicionim strankama u RS kažu da je u ovom trenutku neozbiljno isticati bilo čije ime, pogotovo što, kako kažu, nije bilo nikakvih razgovora o imenima, ali da se neformalno razgovaralo o zajedničkom kandidatu.