Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas bi trebalo održati sjednicu na kojoj će razmatrati novi nacrt budžeta institucija BiH za 2025. godinu. Ovaj dokument, koji je Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva finansija I trezora BiH usvojilo 4. novembra, ponovo otvara pitanje političke volje, institucionalne odgovornosti i blokade ključnih državnih funkcija.
Budžet za 2025.godinu koja je na izmaku, predložen je u iznosu od 1,5 milijardi KM.
Već mjesecima, usvajanje budžeta BiH predmet je dubokog neslaganja, prije svega između predstavnika SNSD-a i članova Predsjedništva Denisa Bećirovića i Željka Komšića koji su SNSD-ovom Srđanu Amidžiću, ministru finansija i trezora budžet vraćali na doradu, a u konačnici uz protivljenje Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH u parlamentarnu proceduru poslali budžet ,predlažući finansiranje sedam državnih institucija kulture i javnog servisa BHRT-a, te povećanje izdvajanja za Oružane snage BiH.
Šta će učiniti Komšić i Bećirović?
Taj prijedlog nije dobio podršku u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, jer su zastupnici iz RS-a i oni iz SNSD-a i iz opozicije glasali protiv, dok su zastupnici HDZ-a ostali suzdržani.
Nova verzija budžeta, koju je pripremilo Ministarstvo finansija i trezora BiH, izostavlja upravo stavke o finansiranju kulturnih institucija od državnog značaja, BHRT-a i dodatna sredstva za Ministarstvo odbrane.
Umjesto toga, uvedena je jednokratna naknada od 1.000 KM za zaposlene u državnim institucijama, s najnižim koeficijentima, kao svojevrsna odšteta jer oni nisu dobili povećanje plata zbog neusvojenog budžeta.
Danas će se znati hoće li članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić ponovo insistirati na tome da predlože finansiranje Zemaljskog muzeja BiH, Historijskog muzeja, Nacionalne i univerzitetske biblioteke, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteke slijepih i slabovidnih, Kinoteke i Umjetničke galerije BiH iz državnog budžeta iako za to nema podrške u PSBiH.
Ako budžet bude usvojen u Predsjedništvu BiH, bit će upućen Parlamentu BiH na usvajanje, pa će se tek odlučivat i o proceduri njegovog usvajanja, odnosno da li će se onjemu glasati hitno, što bi značilo da nema 'popravki' kroz amndmane ili pak u skraćenoj ili redovonoj proceduri što bi omogućilo zastupničke intervencije.
Zbog neusvajanja budžeta, institucije BiH su već jedanaest mjeseci n na privremenom finansiranju. Troši se novac u visini prošlogodišnjeg budžeta, što znači da novi projekti i razvojne inicijative stoje, a institucije funkcionišu na rubu blokade.
Ostaje neizvjesno kako će Predsjedništvo BiH reagovati na novi prijedlog budžeta. Hoće li Bećirović i Komšić ponovo pokušati uvrstiti izostavljene stavke, ili će politički pritisak rezultirati prividnim kompromisom pitanje je na koje će se odgovor znati već danas.
Višedecenijski problem
U konačnici, jasno je da šta god Bećirović i Komšić urade u pogledu prijedloga za finansiranje sedam institucija kulture,, bilo da ostanu pri ranijem prijedlogu I u tom slučaju zna se da nema podrške u PSBiH ili da odustanu od tog prijedloga što znači da su saglasni da te stavke neće biti u budžetu, pitanje finansiranja institucija kulture od značaja za BiH neće biti riješeno.
Zato je jedino rješenje u ovom slučaju bilo da finansiranje sedam institucija kulture od značaja za BiH iz državnog budžeta nametne visoki predstavnik Christian Schmidt, jer je poznato da je on prije skoro godinu dana naložio Vijeću ministara BiH da pokrene procedure donošenja zakona koji će omogućiti nesmetano finansiranje ovih institucija, ali od tada nadležni nisu ništa učinili.
A, ni Schmidt nije reagirao. Podsjećamo da sedam institucija kulture od značaja za BiH iako formalno osnovane od države, već tri decenije preživljavaju zahvaljujući donacijama i grantovima, jer politički predstavnici iz RS uporno tvrde da je kultura isključiva nadležnost entiteta.
Međutim, Ustav BiH jasno nalaže kontinuitet zakona i propisa koji su važili u trenutku njegovog donošenja, a među njima su i oni koji regulišu rad i status ovih institucija.
Uz to, o čemu je Raport već pisao, Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH iz 2003. godine obavezao je Vijeće ministara da u roku od 60 dana donese zakon kojim bi se uredilo finansiranje i status ovih ustanova, ali ni ta obaveza nikada nije izvršena.