Rusija i Ukrajina smatraju da su izgledi za oživljavanje mirovnih pregovora uz posredovanje SAD-a minimalni, čak i nakon što se završi rat na Bliskom istoku, saznaje Financial Times od izvora upućenih u stavove obje strane.
Vladimir Putin je fokus prebacio na osvajanje još više ukrajinske teritorije silom. Planira dodatno proširiti svoje zahtjeve onog trenutka kada Rusija uspostavi potpunu kontrolu nad ključnom regijom Donbas.
Dužnosnici u Kijevu istovremeno smatraju da su sada manje ranjivi na pritisak SAD-a koji ih gura prema brzom i nepovoljnom dogovoru. Razlog tome je zaustavljanje ruskog napredovanja i nanošenje sve veće štete neprijatelju udarima dronova duboko iza linije fronta.
Iako je predsjednik Donald Trump prošle sedmice izjavio kako su svakim danom sve bliže dogovoru nakon kratkog prekida vatre, izvori tvrde da nijedna strana više ne vidi smisao u nastavku tih razgovora. Američki dužnosnici pak uporno poriču da su ikada pokušali pritisnuti Ukrajinu.
Kijev izgubio vjeru u Washington
U Ukrajini vjeruju da su pregovori zapeli još u februaru nakon posljednje runde razgovora. Tamošnji dužnosnici su frustrirani jer Washington nije uspio natjerati Putina da ublaži svoje prohtjeve.
Američka strana nije izvukla apsolutno nikakav napredak od Rusije, rekao je jedan ukrajinski dužnosnik za Financial Times, dodavši da je sve o čemu se moglo pregovarati već odrađeno.
Rusija je prošle sedmice poručila da daljnji razgovori nemaju smisla osim ako se Ukrajina potpuno ne povuče iz Donbasa, regije na istoku zemlje koju Moskva većim dijelom kontroliše.
Istina je da Rusija i dalje pokušava izvojevati pobjedu na bojnom polju dok se čvrsto drži svojih maksimalističkih zahtjeva, ocijenio je visoki njemački diplomat. Ruski postupci u potpunosti proturječe bilo kakvoj navodnoj spremnosti na pregovore.
Iako gube vjeru u uspjeh, i Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trude se zadržati Trumpa uključenim u proces. SAD ostaje angažovan u diplomatskom procesu, izjavio je Zelenski u ponedjeljak, priznavši pritom kako je jasno da rat u Iranu sada odvlači najveću pažnju Amerike i njenog predsjednika. Dodao je ipak kako vjeruje da američki narod i dalje želi okončanje rata u Evropi.
Putin odbija evropske posrednike
Ukrajinski i ruski dužnosnici nastavili su se odvojeno sastajati sa Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, Trumpovim izaslanicima, koji bi uskoro trebali posjetiti obje zemlje. Međutim, Putin je odbio ponude za evropsko posredovanje, kao i molbe Kijeva za sastankom na neutralnom terenu, što baca sumnju na to koliko mu je zapravo stalo do mira.
Prošlog vikenda je sugerisao bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera kao mogućeg sagovornika, opisavši ga kao vođu kojem vjeruju i koji o njima nije govorio ružne stvari. Kaja Kallas, šefica diplomacije EU, odgovorila je kako ne bi bilo mudro dopustiti Putinu da sam bira predstavnika Evrope, istaknuvši da Schröderova bliskost s Kremljom znači da bi on praktički sjedio s obje strane stola. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha kratko je poručio da se kategorički protive takvoj kandidaturi.
Ruska ranjivost na ukrajinske udare dronovima, zbog čega je Moskva prošlog vikenda održala krnju verziju parade povodom Dana pobjede, kao i spori napredak na bojišnici, nisu poljuljali Putinovo uvjerenje da će se ukrajinski front srušiti.
Konačni poraz neprijatelja
Na rijetkoj konferenciji za novinare u subotu, Putin je ustvrdio da se njegova vojska, koja je prvi put u gotovo 20 godina paradirala bez oklopnih vozila, fokusira na konačni poraz neprijatelja. Taj će poraz, tvrdi on, doći uskoro uprkos zapadnoj podršci Kijevu. Izrazio je uvjerenje da se ukrajinski otpor invaziji bliži kraju. Složili su se pomoći i počeli raspirivati sukob s Rusijom koji još traje. Mislim da se stvari privode kraju, ali to je i dalje ozbiljna stvar, poručio je ruski predsjednik.
Vodeći ruski zapovjednici uvjerili su Putina da njihove snage mogu zauzeti cijeli Donbas do jeseni, saznaje Financial Times od osoba u kontaktu s liderom Kremlja te prema ukrajinskim obavještajnim procjenama. Nakon toga, Putin planira dodatno podići cijenu bilo kakvog primirja eskalacijom teritorijalnih zahtjeva.
Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, izjavio je prošlog mjeseca da bi uspjeh u Donbasu omogućio Kremlju da traži još više. Putin bi tada mogao insistirati na predaji Hersona i Zaporožja, regija koje je Rusija tvrdila da je anektirala 2022. godine, iako su njihovi veliki dijelovi i dalje pod ukrajinskom kontrolom. Na summitu s Trumpom na Aljasci prošlog ljeta, Putin je nudio zamrzavanje linije fronta u te dvije regije, ali samo pod uslovom da se ispune svi njegovi ostali zahtjevi.
Putin opsjednut Donbasom: Ne želi stati, cilj je i dalje zauzimanje Kijeva
Vladimir Putin postao je fiksiran na potpuno zauzimanje Donbasa, iako je u ranijim fazama rata u privatnim krugovima pokazivao spremnost na zamrzavanje sukoba na trenutnim linijama fronta, saznaje Financial Times od izvora koji su u direktnom kontaktu s ruskim predsjednikom.
Nagovarao sam ga da završi rat na trenutnim linijama. Ali on uporno ponavlja: Ne, oko ovoga ne mogu raditi kompromise, otkrio je jedan od izvora. Iako regije Herson i Zaporožje za Putina nemaju istu simboličku važnost kao Krim ili Donbas, one i dalje ostaju ključni fokus ruskih ratnih napora.
Rusko napredovanje puževim korakom
Uprkos Putinovim ambicijama, proboj na bojišnici i dalje se čini dalekim. Rusko napredovanje usporilo je na pužev korak, dok Ukrajina istovremeno nanosi sve veću štetu ruskim snagama, kako na samom frontu, tako i duboko u pozadini.
Ukrajinska vojska pojačava udare duboko u neprijateljsku teritoriju. Mete su ruska logistika, skladišta municije i baze u kojima borave vojnici, izjavio je za Financial Times Dmitro Putiata, pripadnik ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema. Prema njegovim riječima, ti napadi u kombinaciji s udarima dronova na opskrbne rute uzrokuju ozbiljne poremećaje u rotaciji ruskih trupa te nestašice opreme.
Stvarni ciljevi: Od Kijeva do Odese
Zauzimanje Hersona i Zaporožja za Putina bi predstavljalo još veći izazov od Donbasa. Najveći gradovi tih regija nalaze se s druge strane rijeke Dnjepar, na teritoriji s kojeg su se ruske snage povukle ili ga nikada nisu ni kontrolisale. Ipak, izvori uključeni u neslužbene pregovore o okončanju rata tvrde da su Putinove stvarne ambicije puno veće.
Vjeruje se da Putin i dalje želi uspostaviti dominaciju nad Ukrajinom barem do rijeke Dnjepar, što bi uključivalo zauzimanje Kijeva i ključne luke Odese. Oni mu govore da se Ukrajinci muče, da im se fronta ruši i da su ostali bez ljudi. Zapamtite, plan je oduvijek bio zauzimanje Kijeva. Taj zadatak je postavljen i mora se izvršiti, rekao je jedan od sagovornika za Financial Times.
Sigurnosna zona bez kraja
Sam Putin je prošle subote natuknuo da bi ruski teritorijalni apetiti mogli ići i dalje od trenutnih službenih zahtjeva. Na pitanje znače li ukrajinski napadi dronovima da Rusija mora proširiti sigurnosnu zonu dublje u ukrajinsku teritoriju, Putin je bio zagonetan, ali jasan.
Sami ste odgovorili na pitanje. Moramo se osigurati da niko nikome ne prijeti, i to je to, poručio je ruski lider, sugerišući da će se sigurnosna zona micati onoliko daleko koliko Moskva procijeni da je potrebno kako bi bila izvan dosega ukrajinskog oružja.