Gotovo da ne postoji osoba koja ovih dana ne poznaje nekoga ko kašlje i kiše. Sezona je respiratornih bolesti, a u zraku kruži mnoštvo virusa. No, kako razlikovati običnu prehladu od gripe ili Covida?
Dr. Oscar Duke, ljekar, za BBC je ponudio savjete kako prepoznati o kojoj se bolesti radi i kako se najbolje zaštititi.
Iako se često vjeruje da hladnoća izravno uzrokuje prehlade, naučna istraživanja o tome još uvijek nisu donijela jasan zaključak.
Ono što je sigurno jest da zbog kraćih i tamnijih dana više vremena provodimo u zatvorenim, grijanim i često neprozračenim prostorima, što stvara idealne uvjete za širenje virusa.
Povratak djece u školske klupe i vrtiće nakon praznika dodatno doprinosi cirkulaciji raznih klica koje ona lako donose kući. Slična je situacija i sa studentima u domovima, gdje druženja olakšavaju prijenos virusa, a iscrpljenost i zabave dodatno slabe imunološki sistem.
Iako se simptomi često preklapaju, postoje ključne razlike koje mogu pomoći u prepoznavanju bolesti.
Prehlada se obično razvija postepeno. Najčešće zahvata nos i grlo, a rani znakovi mogu biti osjećaj pritiska u ušima ili škakljanje u stražnjem dijelu usta. Kašalj je uglavnom produktivan, s iskašljavanjem sluzi. Uprkos simptomima, većina ljudi s prehladom može obavljati svakodnevne aktivnosti.
S druge strane, gripa nastupa naglo i snažno. Karakteriziraju je iscrpljenost, povišena temperatura, bolovi u mišićima i opća slabost koja vas često natjera na odmor u krevetu. Kašalj je tipično suh i nadražujući.
Covid je dodatno zakomplicirao dijagnostiku jer dijeli mnoge simptome s gripom. Međutim, neki znakovi mogu upućivati upravo na Covid, poput gubitka čula okusa ili mirisa. Uz nove sojeve koji kruže ove zime, čest simptom je i izrazito jaka grlobolja, opisana kao 'oštra poput britve'. Također se mogu javiti proljev i želučane tegobe.
Preporuka je ostati kod kuće, odmarati se i oporaviti. Ipak, ako imate hronične bolesti, osjetite nedostatak zraka ili se simptomi ne poboljšavaju ni nakon tri sedmice, svakako potražite ljekarsku pomoć.
Naše se tijelo samo bori protiv virusa, no nekim pripravcima možemo olakšati simptome. Lijekovi poput paracetamola ili ibuprofena (ako ih smijete uzimati) učinkoviti su za snižavanje temperature i ublažavanje bolova. Pritom pripazite jer mnogi kombinovani lijekovi protiv prehlade i gripe već sadrže paracetamol, pa postoji rizik od predoziranja.
Iako se vitamin C često spominje kao sredstvo za prevenciju, nema čvrstih dokaza da pomaže, osim ako već patite od njegovog nedostatka. Puno je važnije usredotočiti se na zdravu i uravnoteženu prehranu. S druge strane, preporučuje se uzimanje vitamina D tokom zimskih mjeseci zbog nedostatka sunčeve svjetlosti.
Dekongestivni sprejevi za nos mogu pružiti trenutno olakšanje, no ne bi ih trebalo koristiti duže od četiri do pet dana. Preduga upotreba može uzrokovati povratnu kongestiju, odnosno stanje u kojem nosnice otiču bez spreja. Topla pileća supa, iako nema dokaza da izravno uništava viruse, može umiriti grlo i pomoći u hidrataciji, koja je ključna za oporavak.
Stručnjaci naglašavaju važnost vakcinacije protiv gripe. Ključno je primiti godišnju vakcinu, posebno ako spadate u rizične grupe kojima se ono nudi.