Mnogo je razloga zbog kojih se odlučujemo za pojedini oblik prehrane, no neovisno o tome za naše zdravlje najpoželjnija je ona prehrana koja uključuje svježe, cjelovito i minimalno prerađene namirnice. Konkretno to znači lokalne namirnice, sezonske, odnosno dostupne u njihovu prirodnom razdoblju dozrijevanja i u izvornom obliku.
Takva prehrana u novije vrijeme nosi naziv biljna prehrana ili prehrana temeljena na namirnicama biljnog porijekla (engl. plant based diet).
Meso nije izbačeno
Za razliku od vegetarijanske, pretežno biljna prehrana podrazumijeva da se povremeno jedu meso i drugi proizvodi životinjskog porijekla. No naglasak je na cjelovitim, minimalno prerađenim namirnicama, posebno na povrću, čiji je glavni zadatak stimulirati gubitak tjelesne mase i poboljšati zdravlje.
Šta sve trebate znati o pretežno biljnoj prehrani, koje su njene najveće zdravstvene koristi, šta jesti i kako izgleda primjer jelovnika?
Kao i kod sličnih prehrambenih pravaca, i mediteranska prehrana smatra se pretežito biljnom prehranom - ističe se da je to životni stil, a ne trenutačno stanje. I to iz nekoliko razloga.
Savjetuje se dugoročno preferirati cjelovite namirnice u njihovom izvornom obliku, a ako su prerađene, neka to bude minimalno. Ograničiti ili izbjegavati namirnice životinjskog porijekla (meso, jaja, kravlje mlijeko), a fokusirati se na biljnu hranu - povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke, sjemenke, orašaste plodove. To bi trebalo činiti većinu naše prehrane.
Organsko kad god je moguće
Rafinirana hrana kao što su dodani šećer, bijelo brašno i prerađena ulja nije poželjna zato što ne pridonosi zdravlju. Pretežno biljna prehrana podrazumijeva i priznavanje važnosti kvaliteta namirnica, potiče se nabavka namirnica u lokalnoj sredini od malih proizvođača (npr. OPG-ova), kad god je moguće organsko. Preferira se i vlastiti vrt ili barem povrtna gredica na terasi.
Pretežno biljna prehrana često se brka s vegetarijanstvom ili veganstvom. Iako su im osnovna pravila jednaka, vegani ne jedu nikakve namirnice koje potječu od životinja, uključujući mlijeko, meso, perad, ribu i morske plodove, jaja, čak ni med.
Poređenje s vegetarijanstvom
Prema definiciji veganstva koju je 1940. godine osmislilo vegansko društvo, veganstvo je filozofija i način života koji nastoji isključiti sve oblike iskorištavanja životinja i okrutnog ophođenja prema njima radi prehrane, proizvodnje odjeće, kozmetike ili u bilo koje druge svrhe. Slijedeći te postavke, kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća iz veganske prehrane izbačen je i med (uključujući i propolis, cvjetni prah, vosak i matičnu mliječ). Smatra se da proizvodnja meda nije etički naklonjena pčelama, a ima i štetne učinke na prirodu. Vegetarijanci također isključuju iz prehrane namirnice životinjskog porijekla, ali neki jedu jaja, ribu i mlijeko.
U poređenju s tim, pretežno biljna prehrana smatra se fleksibilnijom, jede se najvećim dijelom biljna hrana, ali meso i drugi životinjski proizvodi nisu izbačeni. Neke osobe na ovoj vrsti prehrane jedu male količine mesa, peradi, morskih plodova i životinjskog mlijeka, no neke ne jedu. Neki jedu životinjske proizvode u većim ili manjim razmacima, no ne češće od jednom sedmično.
Kako pomaže mršavljenju i potiče zdravlje
Prekomjerna tjelesna masa i debljina značajni su rizični faktori za pet danas vodećih hroničnih nezaraznih bolesti. To su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, hronična opstruktivna plućna bolest, neki tumori te mentalni poremećaji.
Srećom, promjene u prehrani i životne navike, poput više kretanja, mogu utjecati na smanjenje debljine i tako poboljšati zdravlje. Pri tome edukacija, pa potom i motivacija u ustrajnosti u stjecanju novih navika, imaju veliku ulogu u prevenciji debljine. Jedna od preporuka jest da se prehrana temelji upravo na više biljnih namirnica. Mnoga su istraživanja dosad potvrdila njihov povoljan utjecaj na gubitak težine zahvaljujući visokom udjelu vlakana, u prvom redu iz voća i povrća. Uz to, nakon eliminiranja procesirane hrane ubrzava se metabolizam, tijelo se čisti od toksina te se potiče mršavljenje.
Koje su još koristi za naše zdravlje
Ako se hranimo pretežno biljnim namirnicama, nećemo samo gubiti suvišne kilograme nego ćemo istovremeno smanjiti rizik i simptome mnogih hroničnih bolesti, a osim raka među njima su i kardiovaskularne bolesti, starenje mozga, dijabetes.
Šta jesti
Meso je najčešće glavni dio obroka ljudi koji ga jedu. No oni koji jedu meso u pretežno biljnoj prehrani fokusiraju se na povrće, a meso je prilog. Odnosno, jedu vrlo male količine mesa pazeći pri tome da je ono vrlo kvalitetno. I druge namirnice kao što su mlijeko, jaja, perad, meso, riba i morski plodovi povremeno se jedu kao dodatak jelima od povrća. Kad kupujete meso, ako možete, birajte ono od lokalnih, malih uzgajivača te iz domaće proizvodnje.
