U 92. godini preminuo je Lee Hamilton, dugogodišnji američki kongresmen iz savezne države Indiana i jedna od najvažnijih figura američke vanjske politike u završnici Hladnog rata i tokom ratova devedesetih. Kao istaknuti demokrata, Hamilton je gotovo tri i po decenije bio član Zastupničkog doma Kongresa SAD, gdje je stekao reputaciju umjerenog, ali utjecajnog političara s ključnom ulogom u oblikovanju američkog odgovora na međunarodne krize, uključujući rat u Bosni i Hercegovini.
Hamilton je u Kongresu djelovao od 1965. do 1999. godine, a vrhunac njegovog političkog utjecaja veže se za period u kojem je predsjedavao Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma. S te pozicije imao je značajan nadzor nad radom State Departmenta i Pentagona, te je učestvovao u definiranju američkih vanjskopolitičkih prioriteta.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, Lee Hamilton bio je jedan od ključnih aktera u kongresnim raspravama o politici SAD prema Balkanu. Kao predsjedavajući Odbora za vanjske poslove, vodio je niz saslušanja na kojima su razmatrani potezi administracije predsjednika Billa Clintona, uključujući ulogu međunarodne zajednice u sukobu na prostoru bivše Jugoslavije.
Za razliku od kongresmena koji su zagovarali hitno i jednostrano ukidanje embarga na oružje Bosni i Hercegovini, Hamilton je insistirao na opreznijem pristupu. Smatrao je da bi takav potez, bez dogovora sa saveznicima, mogao dodatno zakomplicirati stanje na terenu i narušiti odnose SAD s evropskim partnerima.
Istovremeno, upozoravao je da embargo u praksi nije neutralan, jer su snage koje su izvršile agresiju već imale značajnu vojnu nadmoć. U više navrata naglašavao je da međunarodna politika prema Bosni i Hercegovini ne može ostati pasivna te da Sjedinjene Države moraju preuzeti aktivniju i jasnije definiranu ulogu u zaustavljanju nasilja.
Nakon genocida u Srebrenici 1995. godine, Hamilton je podržao odlučniji angažman SAD-a kroz NATO, uključujući zračne udare protiv snaga bosanskih Srba i pojačani diplomatski pritisak s ciljem okončanja rata.
Hamilton je Dejtonski mirovni sporazum doživljavao kao nužno rješenje za prekid sukoba, ali je i nakon rata otvoreno govorio o njegovim slabostima. U svojim analizama upozoravao je da je sporazum donio mir, ali i ostavio složen politički sistem koji dugoročno otežava funkcionalnost i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Po odlasku iz Kongresa, ostao je snažno prisutan u američkim vanjskopolitičkim krugovima.