Kineski lider Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin dali su sveobuhvatnu potvrdu da se slažu u nizu pitanja – i pa i po nepovjerenju prema Sjedinjenim Državama.
Njihov sastanak, koji se održao u sjenci ruskog napada na Ukrajinu, nije ostavio pitanje o posvećenosti Pekinga razvoju odnosa s Moskvom, uprkos rastućoj Putinovoj izolaciji na globalnoj sceni dok se njegov razorni rat nastavlja drugu godinu.
Također nije uspijela da pomjeri stvar s mrtve tačke u rješavanju tog sukoba.
Umjesto toga, Xijeva trodnevna posjeta ruskoj prijestolnici, koja je završena u srijedu, bila je prilika za dva samoprozvana "prijatelja" da pokažu svoj bliski lični odnos usred pompezne državne posjete - i iznesu kako bi mogli unaprijediti svjetski poredak koji se suprotstavlja onom za koji oni smatraju da ga vodi Washington i njegovi demokratski saveznici.
Sastanak je kulminirao u više od deset sporazuma kojima se jača saradnja u oblastima od trgovine i tehnologije do državne propagande, prema listi Kremlja. Centralna izjava lidera bila je fokusirana na to kako će dvije zemlje "produbiti" svoj odnos.
Xijeva posjeta je bila u suprotnosti sa još jednom ključnom diplomatskom misijom u regionu.
Japanski premijer i američki saveznik Fumio Kishida sletio je u utorak u Ukrajinu kako bi sastao s ukrajinskim predsjednikom Vlodomirom Zelenskim – dodatno naglašavajući kako je sukob u Evropi također produbio podjele u Aziji.
CNN je izdvojio pet stvari koje treba da znate o sastancima Xija i Putina.
Nema smislenog puta prema Ukrajini
Sastanci nisu donijeli nikakav pomak u rješavanju sukoba u Ukrajini.
Oba lidera pozvala su na prekid akcija koje "povećavaju tenzije" i "produžuju" rat u Ukrajini, navodi se u njihovom zajedničkom saopćenju koje je objavilo kinesko ministarstvo vanjskih poslova. U saopćenju se ne priznaje da su ruska invazija i vojni napad uzrok stalnog nasilja i humanitarne krize u Ukrajini.
Lideri su također pozvali NATO da “poštuje suverenitet, sigurnost, interese” drugih zemalja – referenca koja se činilo da odjekuje dugogodišnjoj retorici obje zemlje u kojoj se lažno okrivljuje zapadni sigurnosni savez za provociranje Rusije da izvrši invaziju.
Činilo se da se posljednjih sedmica Kina pozicionirala kao posrednik u miru, objavljujući svoj stav o “političkom rješenju” sukoba pozivajući na prekid vatre i mirovne pregovore.
Putin je rekao da bi "mnoge odredbe" mogle biti "uzete kao osnova" za mirno rješenje u Ukrajini, "kada Zapad i Kijev budu spremni za to".
Ali na Zapadu i u Ukrajini na prijedlog se gleda kao na nepokretanje, jer ne uključuje odredbu da Moskva povuče svoje trupe sa ukrajinske zemlje.
U utorak je Zelenski rekao da bi prekid vatre „jednostavno zamrznuo” sukob, dajući Rusiji vremena da se „pripremi i vrati sa svojom jedinom željom, željom njihovog lidera – a to je da okupira našu zemlju”.
Novi svjetski poredak i slaganje protiv SAD
Stručnjaci kažu da je sklonost Kine i Rusije da izgrade svoje slaganje protiv SAD – i svjetskog poretka koji više odgovara njihovim vlastitim autokratskim programima – pokretala sastanak, a ne interes za rješavanje sukoba u Ukrajini.
Dok je Xi napustio Kremlj nakon državne večere u utorak uveče s Putinom, njegova oproštajna poruka ponovila je njegovo mišljenje da se globalna dinamika moći mijenja.
“Zajedno bismo trebali pogurati naprijed ove promjene koje se nisu dogodile 100 godina. Čuvajte se,” rekao je tokom rukovanja s Putinom, aludirajući na ono što Xi vidi kao eru u kojoj Zapad blijedi, a Kina je u usponu.
U svojoj zajedničkoj izjavi, dva autoritarna lidera pozvala su na promoviranje „multipolarnog svijeta“ – što je popularna riječ za sistem koji nije vođen takozvanim zapadnim vrijednostima i pravilima, i obećali su da će raditi zajedno na „zaštiti međunarodnog sistema“, a Ujedinjene nacije – gdje njih dvoje imaju iskustvo u blokiranju prijedloga, uključujući protiv aktera poput Sjeverne Koreje.
Oni su također napadali Washington na više tačaka – uključujući i izjavu da “pozivaju Sjedinjene Države da prestanu potkopavati međunarodnu i regionalnu sigurnost i globalnu stratešku stabilnost kako bi zadržali vlastitu jednostranu vojnu superiornost”.
Alexander Korolev, stručnjak za međunarodne odnose na Univerzitetu Novog Južnog Velsa u Australiji, rekao je da zajednička izjava pokazuje "ukupnu konvergenciju kineskih i ruskih pogleda na svijet i pristupa mnogim međunarodnim pitanjima".
"To je vrlo eksplicitno i jasno u smislu identificiranja Sjedinjenih Država kao glavne sigurnosne prijetnje", rekao je.
'Vojno međusobno povjerenje' i odbrambene veze
Uočene prijetnje tijela poput NATO-a i AUKUS-a – sigurnosnog pakta koji čine Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države – pojavile su se kao jasan fokus za oba lidera, uključujući njihove implikacije na Aziju.
I Xi i Putin izrazili su "ozbiljnu zabrinutost" u zajedničkoj izjavi o "kontinuiranom jačanju vojno-sigurnosnih veza NATO-a sa azijsko-pacifičkim zemljama" i rekli da se "protive vanjskim vojnim snagama koje potkopavaju regionalni mir i stabilnost".
Kako se kineska agresija u Južnom kineskom moru povećavala, SAD su pojačale svoje indo-pacifičko prisustvo i svoje veze s regionalnim saveznicima.
Rusija i Kina su se obavezale da će "dalje produbiti vojno međusobno povjerenje", navodeći jačanje svoje vojne razmjene i saradnje i redovno organiziranje zajedničkih pomorskih i zračnih patrola.
Dvije zemlje su nastavile s izvođenjem zajedničkih vježbi širom svijeta od početka rata.
Ekonomski i energetski podsticaj
Putin je u utorak rekao da je Moskva spremna da podrži kinesko poslovanje "zamjenjujući zapadna preduzeća" koja su napustila Rusiju od početka njegove invazije na Ukrajinu.
Rusija se sve više oslanja na Kinu kao uvozno tržište i kao izvoznika elektronike nakon što je dobila sveobuhvatne sankcije.
Činilo se da su partneri spremni da prošire ono što je već bio nalet u trgovini energentima tokom prošle godine, jer je Evropa smanjila svoje oslanjanje na ključni resurs Rusije.
Obojica čelnika su također rekli da će “izgraditi bliže energetsko partnerstvo, podržavajući kompanije iz obje zemlje u unapređenju projekata saradnje u nafti, plinu, uglju, električnoj energiji i nuklearnoj energiji”.
Putin je u komentarima za medije dodao da se razgovaralo o daljem rastu izvoza ruskog gasa u Kinu, uključujući „implementaciju inicijative za izgradnju gasovoda Snaga Sibira 2 preko teritorije Mongolije“.
Xi nije eksplicitno spomenuo gasovod u svojim komentarima na brifingu, koji je Rusija reklamirala kao zamjenu za sada neispravnu liniju Sjevernog toka 2 koja isporučuje gas u Evropu.
U zajedničkoj izjavi se spominje zajednički rad na promoviranju “istraživanja i konsultacija” u vezi s “novim projektom plinovoda Kina-Mongolija-Rusija”.
Xi Jinping i Putin: Podijeljen svijet
Optika moskovskog samita bila je duboka suprotnost susretu koji se poklopio u Ukrajini između Zelenskog i japanskog lidera Kišide.
Zelenski je pohvalio Kišidu i druge lidere koji su posjetili kako “pokazuju poštovanje” ne samo prema Ukrajini već i “za očuvanje i funkcioniranje civiliziranih pravila i civiliziranog života u svijetu”.
"S obzirom na snagu Japana, njegovo vodstvo u Aziji u odbrani mira i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, i odgovornost Japana kao predsjedavajućeg (Grupe sedam), naši današnji razgovori mogu zaista dati globalni rezultat", rekao je on u noćnom obraćanju u utorak .
Xi još nije razgovarao sa Zelenskim otkako je počela ruska invazija, iako je visoki ukrajinski dužnosnik rekao za CNN u utorak da su u toku razgovori između dvije zemlje kako bi se organizovao razgovor između njih o prijedlogu kineske rezolucije, uz "ništa konkretno" zakazano.
Ali čak i dalje, stručnjaci kažu da bi Xijev sastanak u Moskvi – dok bi se učvrstio usklađivanje s Rusijom koje Kina smatra kritičnim za slabljenje američkog globalnog utjecaja – mogao imati cijenu za druge odnose Kine.
"(Xijeva posjeta) jasno stavlja odnose Kine i Rusije iznad svih drugih bilateralnih odnosa koje Kina može imati", rekao je Jean-Pierre Cabestan, profesor političkih nauka na baptističkom univerzitetu u Hong Kongu.
Međutim, ova “zajednička izjava neće pridobiti (Kina) mnogo prijatelja u Evropi”, rekao je, “jer je cijela Evropa toliko mobilizirana iza Ukrajine da pokuša izbaciti Ruse”.
