Zašto se neki ljudi muče s gubitkom kilograma čak i kada jedva išta jedu? I koja je tajna onih koji izgleda sagorijevaju masti dok jednostavno sjede na kauču i gledaju Netflix?
Registrovana dijetetičarka i nutricionistkinja Andrea Calderón vjeruje da ima odgovor, piše Hello Magazine.
Ključ je "metabolička fleksibilnost", fascinantan koncept koji diktira sposobnost našeg metabolizma da se u bilo kojem trenutku prebaci na najefikasniji izvor goriva.
„U suštini, metabolička fleksibilnost je sposobnost našeg tijela da se prilagodi i da najbolje funkcioniše u različitim situacijama“, objašnjava ona. „To je kada naš metabolizam zna da li da se okrene ugljikohidratima ili da bolje iskoristi uskladištene masti. To zavisi od toga šta radimo, da li se odmaramo ili vježbamo, i koji su nutrijenti dostupni u tom trenutku.“
Loša metabolička fleksibilnost ne samo da nas ostavlja iscrpljenima; ona zapravo može skratiti naš zdravstveni vijek, otežavajući nam da ostanemo u formi i zdravi kako starimo. U međuvremenu, dobra metabolička fleksibilnost je također povezana s manjim rizikom od uobičajenih modernih problema, poput inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.
„A kao dodatni bonus, pomaže nam da postignemo bolji sastav tijela i znatno olakšava gubitak masti kada to želimo“, napominje stručnjak.
"Iako je istina da su određene promjene neizbježne kako starimo, mnogi problemi za koje krivimo godine, poput dobijanja masti ili gubitka mišića, zapravo nisu krivica kalendara. Umjesto toga, često se svode na navike koje smo skloni steći tokom godina."
Zamislite da ste zgrčeni na kauču i gledate Netflix. Idealno bi bilo da vaše tijelo u tom trenutku prvenstveno sagorijeva masti za energiju, a ugljikohidrate čuva za kada su mu zaista potrebni, na primjer, kada ste u pokretu ili se fizički naprežete.
Neko sa dobrom metaboličkom fleksibilnošću sagorijeva masti dok miruje, ali neko sa slabom metaboličkom fleksibilnošću može sagorijevati vrlo malo masti, a umjesto toga ugljikohidrate, čak i dok mirno sjedi. Ako vježbaju, čak i niskim intenzitetom, nastavit će koristiti ugljikohidrate umjesto masti. Do kraja treninga, sagorjet će manje masti od nekoga ko je radio potpuno istu rutinu, ali je imao bolju metaboličku fleksibilnost.
Nikad nije kasno da poboljšate svoje metaboličko zdravlje... Postoje studije koje pokazuju da čak i u 60-im ili 70-im godinama možemo poboljšati sastav tijela, izgraditi mišiće, smanjiti visceralnu masnoću i podmladiti metabolizam. Tajna? Održive promjene: trening snage, bolja prehrana, više kretanja i davanje prioriteta odmoru. Tijelo uvijek reagira.
Godine nisu doživotna kazna za vaš metabolizam... možete imati 50 godina s metaboličkom dobi od 35 ako brinete o sebi i obrnuto. Odlična stvar kod metaboličke dobi je što ona nije fiksna. Što prije počnete, to bolje. Ali ako niste počeli jučer, ne brinite! Danas je i dalje savršeno vrijeme za početak.
I ono što je važno, apsolutno možete preokrenuti svoje metaboličko starenje. Ne možemo skinuti godine sa svog pasoša, ali svakako možemo vratiti vrijeme iznutra. Kada govorim o preokretanju biološkog starenja, govorim o podmlađivanju tijela iznutra, a ne o magičnom podmlađivanju, koliko god bismo možda željeli-
„U početku će se možda činiti malo uzbrdo i nećete vidjeti rezultate za nekoliko dana, ali ako se usredotočite na poboljšanje svog zdravlja, sve ostalo će uslijediti“, objašnjava nutricionistica.
Ovo nije nešto što sam ja izmislio; nauka to potvrđuje. Vaša metabolička dob , koja je zaista bitna, može se značajno poboljšati uz prave navike.
"Vaš metabolizam nije poremećen ili oštećen i niste doživotno zaglavljeni sa 'sporim metabolizmom'."
A najbolje od svega je što zaista osjetite razliku. Promjenom navika, boljom ishranom, većim kretanjem, vježbanjem snage i davanjem prioriteta snu, poboljšavate metabolizam i gotovo odmah osjećate koristi. Često se to odražava i na vanjskom svijetu, jer način na koji izgledate na površini obično prati ono što se događa metabolički.
Najčešća greška je definitivno opsesija isključivo smanjenjem unosa kalorija, kao da je to neka vrsta čarobnog štapića. Mislimo: "manje unosa, više izbacivanja" i to je to.
Ali to jednostavno ne funkcioniše tako. Neki ljudi jedu gotovo ništa i rade gomile kardio vježbi, a ipak ne vide nikakav stvarni napredak. Zašto? Zato što nije samo bitno koliko jedete, već kako vaše tijelo podnosi ono što jedete.
Trik nije u uklanjanju stvari, već u tome da se tijelo nauči da koristi pravo gorivo u pravo vrijeme. Zamislite masti i ugljikohidrate kao dvije različite vrste goriva: jedno se sporo sagorijeva i dugo traje, dok drugo brzo djeluje, ali se brzo potroši. Idealan scenario je da vaše tijelo tačno zna kada da pređe između njih. To je, ukratko, metabolička fleksibilnost.
"S obzirom na trenutni trend 'protiv ugljikohidrata', ugljikohidrati su prikazani kao negativci: oni koji uzrokuju debljanje, nagli porast inzulina i usporavanje našeg metabolizma. Ali problem nije riža ili hljeb; problem je u tome kako se tijelo sa slabim metaboličkim zdravljem nosi s njima."
Na primjer, ako se suočavate s inzulinskom rezistencijom ili ako su vam mitohondrije "lijene" i vaši mišići nisu pod opterećenjem, zaista biste mogli skladištiti više masti ako pretjerate s ugljikohidratima. Ali to nije krivica ugljikohidrata; stvar je u tome kako ih tijelo obrađuje. Dakle, ne, ne morate se riješiti ugljikohidrata ili masti . Samo trebate poboljšati svoju metaboličku fleksibilnost kako bi vaše tijelo moglo odabrati najbolje gorivo za svaki trenutak.
Kada imate dobru metaboličku fleksibilnost, vaše tijelo mnogo efikasnije upravlja i distribuira energiju. U svakodnevnom životu to znači više održive energije, manje "uspona i padova", manje stalne žudnje za šećerom i, naravno, bolje raspoloženje i veću mentalnu jasnoću.