Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, ove sedmice suočit će se s potencijalno presudnim trenutkom svoje političke karijere, kada Sud Evropske unije donese odluku o njenim tajnim porukama sa direktorom kompanije Pfizer, razmjenjivanim tokom sklapanja višemilijardnog ugovora o vakcinama protiv covida-19.
Presuda koja bi mogla promijeniti pravila
Odluka, koju u srijedu treba donijeti niži nivo Suda EU – Opći sud – mogla bi imati dalekosežne posljedice po način rada najviših evropskih dužnosnika, kao i po von der Leyeninu reputaciju u njenom novom petogodišnjem mandatu, započetom 1. decembra.
U središtu slučaja je pitanje da li se SMS poruke trebaju tretirati kao službeni dokumenti koji podliježu pravilima o transparentnosti. Dok se brojni pravni stručnjaci i organizacije za nadzor zalažu za njihovo objavljivanje, Evropska komisija tvrdi da takve poruke ne potpadaju pod formalne zahtjeve za dostupnost informacija.
Direktan sukob interesa
Von der Leyen lično je odobrila najveći ugovor o nabavci vakcina u EU, vrijedan više milijardi eura. Istovremeno predvodi instituciju koja bi trebala provoditi pravila transparentnosti i odgovornosti. Negativna presuda mogla bi predstavljati ozbiljan politički udarac i otvoriti prostor za napade opozicije i kritičara širom Unije.
Obećanja naspram stvarnosti
Von der Leyen je u više navrata naglašavala svoju posvećenost transparentnosti, ali je istovremeno kritizirana zbog centralizacije moći i slabijeg zalaganja za zelene politike. Sudski proces o skrivenim porukama s Pfizerovim direktorom Albertom Bourlom mogao bi baciti dodatnu sjenu na njen mandat.
Poruke su prvi put spomenute u intervjuu za The New York Times iz aprila 2021. godine, gdje je Bourla rekao da su njihove SMS razmjene "izgradile duboko povjerenje" i pomogle u finalizaciji ugovora o 1,8 milijardi doza vakcina.
Ombudsmani i kritike
Evropska ombudsmenka Emily O’Reilly ocijenila je 2022. da Komisija nije poduzela dovoljne napore da pronađe poruke, nazvavši to primjerom "lošeg upravljanja". Kritizirala je i von der Leyen lično zbog, kako je rekla, kulture političke zatvorenosti. Njen izostanak sa jedinog sudskog ročišta opisala je kao "slona koji nije bio u prostoriji".
Sudske sumnje i kontradikcije
Tokom ročišta održanog u novembru prošle godine u Luksemburgu, sudije su iskazale skepsu prema tvrdnji Komisije da poruke nisu bile relevantne. Tek tada su pravni zastupnici Komisije priznali da poruke zaista postoje, što je izazvalo smijeh i frustraciju među prisutnima.
Sudije su tražile konkretne odgovore: je li predsjednica direktno pitana? Je li pregledan njen telefon ili računi? Je li kontaktiran šef njenog kabineta? Odgovori Komisije su ocijenjeni kao "konfuzni" i nedovoljni.
Finansijske istrage u pozadini
Pritisak na von der Leyen dodatno raste jer Evropski ured javnog tužioca (EPPO) vodi nezavisnu istragu o načinu na koji je Komisija vodila pregovore o nabavci vakcina. Šefica EPPO-a, Laura Codruța Kövesi, potvrdila je da su ispitani visoki službenici Komisije.
Iako ni EPPO ni Komisija nisu željeli komentarisati detalje istrage, jasno je da je von der Leyen pod sve većim pritiskom – pravnim, političkim i javnim.
Presuda sa potencijalom da preokrene političku paradigmu
Shari Hinds iz organizacije Transparency International istakla je da bi sudska odluka mogla označiti prekretnicu u pitanju transparentnosti u EU.
"Kad se donose ključne odluke koje utiču na javno zdravlje, tajnost ne bi smjela biti opcija", rekla je Hinds.