Udruženje „Preživjeli genocida 11. jula 1995.“ obilježili su danas 28. godišnjicu proboja na slobodnu teritoriju u Nezuku na području Općine Sapna. Tog 16. jula 1995. godine mnogi od njih su ponovo rođeni, ali su i mnogi saznali za ubistva svojih najmilijih. Od pada zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenice 11. jula do 16. jula 1995. godine kolona muškaraca, ranjenika i dječaka na putu dugom 110 kilometara intenzivno je gađana svim vrstama naoružanja i bojnim otrovima, a pripadnici Vojske i MUP-a RS sve ratne zarobljenike tih dana su strijeljali na stratištima širom Bosanskog podrinja.
„Ovdje je vođena borba prsa u prsa. U poslijepodnevnim satima 16. jula 1992. godine došlo je do proboja i našeg izlaska na slobodnu teritoriju. Oni negiraju genocid, oni veličaju zločince, između ostalih generala Vinka Pandurovića, koji je osuđeni ratni zločinac, ali o kojem se pravi mit da je bio humanitarac i da nam je otvorio koridor za izvlačenje. Nije to tačno. Tačno je da smo krvlju i svojim tijelima otvorili koridor i došli do slobodne teritorije“, kazao je Salih Mulalić, predsjednik Udruženja „Preživjeli genocida 11. jula 1995.“.
Cilj okupljanja je, kako je istaknuto, da se kroz njegovanje kulture sjećanja ne bi zaboravio genocid i herojska borba muškaraca i dječaka iz Srebrenice za slobodu.
„Govorio sam o temi kontinuiteta genocida nad Bošnjacima Podrinja. Ono što je zadesilo Bošnjake Srebrenice i Podrinja u julu 1995. godine je završna faza onog što je počelo u proljeće 1992. godine, a da je priprema počela nekoliko godina prije. Predočio sam relevantne dokumente od 1989. godine do 1995. godine. Srebrenica, odnosno srednje Podrinje, nisu slučajno stavljeni kao prioritet u velikosprskim planovima i to je pripremamo u najvišim strukturama Srbije, odnosno Savezne republike Jugoslavije, te je to u tim krugovima bilo razrađeno do najsitnijih detalja“, rekao je Avdo Huseinović, autor mnogobrojnih dokumentarnih filmova o stradanjima Bošnjaka u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.
Večeras je otvorena i hair-česma u Nezuku, a poznati fotoreporter Ahmet Bajrić postavio je izložbu fotografija preživjelih u proboju 16. jula 1995. godine koje su krucijalno svjedočanstvo o bespoštednoj borbi ljudi za goli opstanak i slobodu.
