Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir poručivao je da bi puštanje aktivista koji su plovili za Gazu iz zatvora Ktzi'ot, bila greška. Većina ih je ipak na slobodi. On je aktiviste je nazvao teroristima, a čini se da im je Izrael baš pripremio neugodan boravak. O tome već svjedoče oni koji su pušteni, ali o onome što je taj zatvor, svjedočili su ranije mnogi drugi koji su preživjeli mnogo teže nego aktivisti ovih dana.
Ktzi'ot je pustinjski logor za Palestince i simbol represije. U izraelskoj pustinji Negev, daleko od pogleda javnosti i međunarodne pažnje, nalazi se zatvor Ktzi’ot, najveći izraelski zatvorski kompleks po površini. Za mnoge Palestince, Ktzi’ot nije samo zatvor, već simbol kolektivne kazne, represije i života između četiri zida bez prava, suđenja ili dostojanstva.
Otvoren krajem 1980-ih tokom Prve intifade, Ktzi’ot je od početka služio kao prostor za masovno pritvaranje Palestinaca iz Gaze i Zapadne obale. Nakon što je zatvoren 1995. godine, ponovo je aktiviran 2002. tokom Druge intifade, a otada povremeno biva u fokusu zbog teških uslova i ozbiljnih optužbi za kršenja ljudskih prava.
Vojnici, šatori i tišina
Za razliku od modernih zatvora, Ktzi’ot više liči na vojni logor. Desetine šatora postavljenih nasred pustinje zamjenjuju ćelije. Temperature nerijetko prelaze 45 stepeni ljeti, dok zimi zatvorenici spavaju na tankim ćebadima, bez grijanja i osnovnih sanitarnih uslova.
"Ne znaš ni gdje ti je dan ni noć. Jedino znaš da si tu, bez kontakta s vanjskim svijetom i bez nade da će iko čuti šta ti se dešava," rekao je bivši zatvorenik Moazaz Obaiyat, pušten nakon više mjeseci provedenih u pritvoru bez optužnice.
Obaiyat, kao i mnogi drugi, nakon izlaska je patio od anksioznosti, nesanice i fizičkih posljedica, uključujući hronične bolove zbog nedostatka medicinske njege i grubih postupaka čuvara.
Sistem bez kontrole
U internoj procjeni izraelske vojske iz septembra 2023., platforma za digitalnu nadzornu mrežu NGC2 – koju koristi i Ktzi’ot, ocijenjena je kao visokorizični sistem s ozbiljnim sigurnosnim propustima. Prema izvještaju, svaki korisnik unutar sistema mogao je pristupiti svim podacima i aplikacijama, bez ikakve kontrole pristupa ili evidencije.
To znači da informacije o zatvorenicima, nadzorni podaci i operativni detalji mogu lako završiti u pogrešnim rukama, bez traga i bez posljedica.
Smrt iza zidova
U decembru 2023., tri decenije nakon što je Ktzi’ot prvi put otvorio vrata, javnost je šokirala vijest o smrti Thaera Abu Assaba, 38-godišnjeg Palestinca iz Qalqilye, koji je preminuo nakon što su ga, prema navodima zatvorenika i medija, pretukli zatvorski čuvari. Ministarstvo unutrašnjih poslova Izraela tvrdilo je da je pokušao uzeti oružje stražarima, ali svjedoci nisu mogli potvrditi tu verziju.
Unutrašnja istraga je pokrenuta, 19 stražara je privremeno udaljeno s dužnosti, ali pravni proces i dalje traje, bez garancije za transparentnost.
Djeca, aplikacije i šutnja
Prema procjenama izraelskog Ministarstva unutrašnjih poslova, čak 70% pritvorenika u Ktzi’otu su maloljetnici. Porodice često nemaju kontakt s njima sedmicama, a rijetke posjete ponekad završe incidentima. U jednom slučaju iz 2017. godine, petogodišnje dijete je tokom posjete pokušalo unijeti mobilne telefone i SIM kartice, što je dovelo do hapšenja članova porodice.
U međuvremenu, zatvorski sistem koristi nesigurne aplikacije trećih strana, od kojih su neke sadržavale stotine sigurnosnih ranjivosti, bez prethodne provjere od strane vojske. Dok vlasti tvrde da je u pitanju "proces u razvoju", organizacije za ljudska prava upozoravaju da takvi sistemi ugrožavaju i zatvorenike i javnu sigurnost.
Protesti u tišini
U septembru 2021., više od 80 zatvorenika iz redova Islamskog džihada protestovalo je unutar Ktzi’ota, paleći šatore i odbijajući naređenja, nakon što su uvedene nove represivne mjere. Protesti su bili odgovor na pokušaje prebacivanja zatvorenika u različita krila, kao i na masovne pretresanje ćelija. Organizacije poput Quds News i B’Tselem tvrde da su takvi protesti česta pojava, ali rijetko dospiju u javnost.
Međutim Ktzi’ot ej ostaju izvan domašaja pažnje. Za hiljade Palestinaca, to su mjesta gdje život staje, bez suđenja, bez pravde i bez odgovornosti.