Nova datiranja potvrdila su da su drevni crteži u pećini na ostrvu Sulavesi stari najmanje 67.800 godina, što ih čini najstarijim poznatim primjerom narativnog slikarstva i simboličkog izražavanja naše vrste.
„Ovi ljudi koji su stvarali najraniju umjetnost na Sulavesiju bili su dio iste široke populacije modernih ljudi koji su kolonizovali Australiju prije 65.000 godina“, kaže Adam Brum sa Univerziteta Grifit u Brizbejnu, u Australiji.
Ono što smo donedavno smatrali počecima ljudske kreativnosti upravo je pomjereno hiljadama godina unazad. U vlažnim, mračnim prolazima pećine Leang Karampuang na indonežanskom ostrvu Sulavesi, međunarodni tim arheologa otkrio je sliku koja predstavlja „najstariji vizuelni zapis priče“ koji je do sada pronađen.
Crtež prikazuje scenu koju su istraživači opisali kao interakciju između tri figure nalik ljudima i jedne divlje svinje.
Ovaj prikaz nije samo obična skica životinje; to je složena kompozicija koja sugeriše da su naši preci još prije više od 50 milenija imali sposobnost da kroz umjetnost prenesu koncepte i priče. Ovo je najstariji direktni dokaz pripovijedanja u ljudskoj historiji. „Otkriće dramatično mijenja teoriju da je moderna ljudska spoznaja započela isključivo u Evropi“, navode istraživači sa Univerziteta Grifit.
Neki stručnjaci pozdravljaju ovo otkriće kao dodatni dokaz da su rani Homo sapiens u to vrijeme prelazili s ostrva na ostrva kroz ovaj region. „Ovi ljudi su prelazili vodene kanale čamcem ili splavom“, kaže arheolog Helen Far sa Univerziteta u Sautemptonu, koja je proučavala praistorijsko pomorstvo.
Godine 2019, Brum je bio dio tima koji je otkrio pećinski crtež star 44.000 godina na Sulavesiju, koji bi mogao biti najraniji prikaz neke priče. Godine 2021, njegov tim je pronašao crtež svinje star 45.000 godina. On kaže da novopronađeni šablon ruke, koji se jedva vidi usred naslaga minerala, pokazuje „zoru“ umjetničke tradicije koja se razvijala hiljadama godina.
Za potrebe nove studije, istraživači su datirali 11 pećinskih crteža analizirajući izotope uranij u tankim slojevima kalcij karbonata koji su se formirali preko njih milenijima. Taj rad je timu dao preciznu vremensku liniju i doveo ih do identifikacije šablona ruke u pećini Metanduno kao najstarijeg od svih.
Čini se da je šablon napravljen blagom rotacijom ruke dok je bila oslikana, tako da su prsti izgledali suženo ili poput kandži, motiv koji se ponavljao na crtežima u ovom regionu do prije oko 20.000 godina.
Ova otkrića sugerišu da je sposobnost za apstraktno razmišljanje i umjetničko izražavanje vjerovatno nastala mnogo prije nego što je Homo sapiens napustio Afriku i naselio ostatak svijeta. Za arheologe, ova životinja sa Sulavesija nije samo crtež na zidu, ona je prozor u um prvih ljudi, dokaz da je potreba za dijeljenjem priča stara koliko i samo čovječanstvo.