Prije trideset godina, američki advokat Laurence Canter poslao je poruku koja je sadržavala oglas za njegovu advokatsku firmu na ranu verziju World Wide Weba, a nije mogao ni zamisliti koliki će utjecaj taj potez imati na njegov život i budućnost interneta.
Ta prva poruka s oglasom, poslana Usenet grupama 12. aprila 1994. godine, smatra se prvom neželjenom (spam) porukom na internetu.
Internet je tada bio prilično mlad. „Zapravo, mislim da je Nacionalna naučna fondacija još uvijek razmatrala da li se na internetu uopće smije provoditi komercijalna aktivnost“, rekao je Canter za People.
Iako je Canter imao dobru ideju da promovira svoju firmu, nije bio spreman na ono što je uslijedilo. Internetska zajednica je brzo reagovala. Canter i njegova tadašnja supruga počeli su dobijati prijeteće poruke i pozive. Telefonske linije njihove advokatske firme bile su zatrpane pozivima nezadovoljnih korisnika poruka.
Čak su ostali i bez pristupa internetu jer im je pružatelj usluge otkazao ugovor nakon što su se rani korisnici Usenet grupa žalili na neželjene poruke.
„Bilo je zaista iznenađujuće. Poruka je poslana relativno malom broju ljudi, ali mislili su da je ono što sam napravio neprimjereno… i bili su veoma ljuti na nas jer su mislili da uništavamo internet“, prisjeća se Canter.
Koliko je to bila velika stvar, najbolje pokazuje činjenica da su Canter i njegova tadašnja supruga završili na naslovnici The New York Timesa kao autori „prvog oglasa u kibernetičkom prostoru“.
Iako su se našli na udaru različitih komentara, Canter i njegova supruga nisu žalili zbog poteza.
„Ono što je taj prvi oglas napravio jeste da je otvorio internet kao veliku priliku za marketing po veoma niskoj cijeni. Nije nas ništa koštalo da napravimo oglas, a vidjelo ga je nekoliko miliona ljudi“, prepričava Canter i dodaje: „Ako ga ja ne bih napravio, neko drugi bi.“
I dok je Canter iskoristio pažnju koju je privukao, ljudi u to vrijeme nisu bili oduševljeni njegovim potezom. Samo tri godine kasnije, Vrhovni sud Tennesseeja oduzeo je Canteru advokatsku licencu zbog prekršaja koji nisu imali veze s njegovim slanjem „spama“.
Ovih dana, Canter priznaje da ga rastužuje kako se neželjena pošta – posebno prevarantske email poruke osmišljene da primatelje navedu da daju lične podatke ili preuzmu zlonamjerni softver – uvukla u svakodnevni život.
„To je postalo vrlo zastrašujuće“, dodaje Canter, koji kaže da su mu rođaci izgubili „značajne“ količine novca nakon što su prevareni da otkriju svoje bankovne podatke zbog odgovaranja na spam.
„Ne mislim da snosim ikakvu odgovornost za to – ali možda sam malo otvorio vrata da se takve stvari u konačnici mogu dogoditi“, kaže Canter.
Prema posljednjim podacima, procjenjuje se da se svakog dana širom svijeta pošalje između 160 i 162 milijarde neželjenih poruka, što čini više od 46% ukupno poslanih poruka. Više od 96% ljudi primilo je neku spam poruku u svom životu, najčešće putem emaila, ali i putem poruka kao što su WhatsApp ili Facebook Messenger. Najviše spam poruka, njih 8 milijardi, svakodnevno se šalje u SAD-u, a slijede Kina sa 7,6 milijardi, te Njemačka i Rusija sa 7,3 milijarde.
I sve to zbog jednog advokata koji je prije više od 30 godina poslao jednu poruku Usenet grupama.