Jeste li se ikad pitali zašto je Homo sapiens opstao dok su druge vrste ljudi izumrle?
Odgovor na ovo pitanje više je nego potresan!
Rat je drevna pojava
Prije 300.000 godina, Zemljom je hodalo devet ljudskih vrsta. Europskim hladnim stepama prolazili su neandertalci. Denisovci su nastanjivali Aziju, Homo erectus Indoneziju, a Homo rhodesiensis centralnu Afriku. Bilo je mjesta i za niže ljudske vrste, s manjim mozgovima, poput Homo naledija u Južnoj Africi, Homo luzonensisa na Filipinima, metar visokog Homo floresiensisa u Indoneziji te zagonetnih ljudi iz Crvenojelenje pećine u Kini. Prije otprilike deset hiljada godina, svi su oni nestali. Šta im se dogodilo?
Ako pitate paleontologa Nicka Longricha, dogodili smo im se – mi! Nestanak ljudskih vrsta koincidirao je, naime, sa širenjem Homo sapiensa. “Rat nije moderna pojava – svi ljudi u historija ratovali, pa tako i naši davni preci”, ispričao je naučnik, posebno se osvrćući na odnos neandertalaca i Homo sapiensa.
Urođena sklonost genocidu
Dvije vrste, koje dijele zajedničkoga afričkog pretka te čak devedeset devet posto DNK, kroz historiju su se miješale ali i međusobno borile. “Neandertalci su nam bili vrlo slični – palili su vatru, pokapali mrtve, izrađivali umjetnine, podizali svetišta… Znamo li da su dijelili toliko naših kreativnih instinkta, logično je zaključiti da su imali i slične destruktivne porive”, kaže Longerich.
Neandertalci su imali nekoliko prednosti – bili su znatno robustniji od Homo sapiensa, s većim očima koje su omogućavale bolji vid a, budući da su puno ranije napustili Afriku te naselili Aziju i Europu, pred pridošlicama su imali prednost domaćeg terena. Homo sapiens je, međutim, imao nešto drugo – razvijenu inteligenciju.
“Pretpostavljamo da su dvije vrste, zbog životnog prostora, ratovale stoljećima. Snažni i mišićavi, neandertalci su iz blizine bili razorni, o čemu svjedoče brojni tragovi udaraca toljagam na kostima Homo sapiensa. No, potonji su, izumom oružja dalekog dometa poput lukova i bacačkih palica, stekli golemu prednost u borbi na daljinu. U ratu do istrebljenja, neandertalci su izgubili – ne zato što su bili manje skloni borbi već zato što se Homo sapiens u njoj pokazao lukavijim”, tvrdi naulnik te zaključuje:
“Mi smo uistinu opasna vrsta. Do izumiranja smo izlovili mamute i ljenivce, zbog poljoprivrede smo uništili brojne ravnice i šume, potamanili smo svoje daleke rođake a čak smo uspjeli izmijeniti klimu na Zemlji. Zamisao o tzv. ‘plemenitom divljaku’, koju su nam pokušali proturiti filozofi, možda zvuči lijepo ali dokazi govore da je riječ o pukoj fikciji. Čovjek je nasilno stvorenje, po prirodi sklono genocidu”, piše Povijest.hr.
