Prije 35 godina u Hrvatskoj je održan historijski referendum o hrvatskoj nezavisnosti, na kojem su građani odlučivali o budućnosti države.
Održan godinu nakon prvih višestranačkih i demokratskih izbora te konstituisanja prvog modernog Hrvatskog sabora, referendum od 19. maja 1991. godine otvorio je put saborskim odlukama o nezavisnosti i suverenitetu iz juna i oktobra iste godine.
Dva pitanja na referendumu
Odluku o raspisivanju referenduma u aprilu je donio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. To je učinio tokom pregovora o rješavanju krize između republika tadašnje SFRJ, u vrijeme kada se Hrvatska već suočavala s otvorenom pobunom dijela lokalnih Srba.
Na referendumu su građanima ponuđena dva pitanja na koja su mogli odgovoriti sa "za“ i „protiv“, a odlučivali su na listićima plave i crvene boje. Pravo glasa imalo je 3,6 miliona birača.
Pitanje na plavom listiću glasilo je: "Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja garantuje kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?“
O tom pitanju izjasnilo se 3.051.881 ili 83,6 posto birača, a „za“ je glasalo više od 2,8 miliona ili 93,24 posto onih koji su izašli na referendum, dok je protiv bilo oko 127.000 birača (4,15 posto).
Na crvenom listiću pitanje je glasilo: "Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?“
Većina bila 'protiv'
Od 3.051.881 birača (83,6 posto) koji su glasali, ogromna većina, više od 2,8 miliona (92,2 posto), bila je „protiv“, dok je samo 164.000 birača (5,38 posto) bilo "za“, prenosi Hina.
Na osnovu neposredno iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državno-političke krize, Hrvatski sabor je 25. juna 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Ishod referenduma bio je osnova i za donošenje Odluke o raskidu državno-pravne veze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, koju je Hrvatski sabor usvojio 8. oktobra iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država, podsjetio je Hrvatski sabor.