Američkom predsjedniku Donaldu Trumpu uoči napada na Iran predstavljene su procjene koje su operaciju opisale kao potez visokog rizika, ali s potencijalno velikom nagradom.
Briefinzi su uključivali otvorena upozorenja o mogućim velikim američkim žrtvama, ali i priliku za strateški preokret na Bliskom istoku u korist Sjedinjenih Država, otkrio je američki dužnosnik za Reuters.
Pokretanjem operacije koju je Pentagon nazvao „Epski bijes“, Bliski istok gurnut je u novi i nepredvidiv sukob. Američka i izraelska vojska napale su ciljeve širom Irana, što je izazvalo iranske osvetničke udare na Izrael i susjedne arapske zaljevske zemlje.
Odluka donesena nakon niza sastanaka
Dužnosnik, koji je zbog osjetljivosti informacija želio ostati anoniman, rekao je da su Trumpu operaciju predstavili kao scenarij visokog rizika i visoke nagrade. Čini se da je i sam Trump prihvatio tu procjenu kada je na početku operacije priznao moguće žrtve, rekavši: „Moguće je da ćemo izgubiti živote hrabrih američkih heroja.“
„Ali ovo ne radimo za sadašnjost, radimo za budućnost, i to je plemenita misija“, rekao je Trump u videoobraćanju kojim je najavio početak velikih borbenih operacija. „Već 47 godina iranski režim uzvikuje ‘Smrt Americi’ i vodi beskrajnu kampanju krvoprolića i masovnih ubojstava… To više nećemo trpjeti.“
Izvještaji Trumpovog tima za nacionalnu sigurnost pomažu objasniti kako se predsjednik odlučio na vjerojatno najriskantniju američku vojnu operaciju od invazije na Irak 2003. godine. Uoči napada Trump se sastao s nizom dužnosnika, uključujući direktora CIA-e Johna Ratcliffea, načelnika Združenog štaba, generala Dana Cainea, državnog sekretara Marca Rubija i ministra obrane Petea Hegsetha.
U četvrtak je admiral Brad Cooper, zapovjednik američkih snaga na Bliskom istoku, doletio u Washington kako bi se pridružio raspravama u Situacijskoj sobi Bijele kuće.
Drugi američki dužnosnik rekao je da je Bijela kuća prije napada upozorena na niz rizika, uključujući mogućnost da iranski osvetnički raketni napadi na američke baze nadvladaju odbrambene sisteme, kao i napade proiranskih grupa na američke vojnike u Iraku i Siriji.
Taj je dužnosnik dodao da, unatoč masovnom vojnom pojačanju, sistemi protivvazdušne odbrane poslani u regiju imaju svoja ograničenja. Stručnjaci upozoravaju da se sukob mogao razviti u opasnim smjerovima, a Pentagonovo planiranje nije moglo jamčiti ishod sukoba.
Trump je pozvao Irance da svrgnu vlast, ali stručnjaci poput Nicole Grajewski iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir smatraju da je to lakše reći nego učiniti. „Iranska oporba je prilično rascjepkana. Nije jasno koliko je stanovništvo spremno na ustanak“, rekla je Grajewski.
Trumpovi dalekosežni ciljevi
U sedmicama prije napada, Trump je naredio veliko vojno jačanje na Bliskom istoku. Planovi su uključivali i ciljanje pojedinih iranskih čelnika. Jedan izraelski dužnosnik naveo je da su mete bili vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei i predsjednik Masoud Pezeshkian, ali ishod tih napada nije bio jasan.
Trump je jasno dao do znanja da su njegovi ciljevi u Iranu dalekosežni: okončati prijetnju koju Teheran predstavlja SAD i pružiti Irancima priliku da svrgnu svoje vladare. Za to je iznio planove za uništenje velikog dijela iranske vojske i sprječavanje razvoja nuklearnog oružja. Iran, s druge strane, poriče da teži nuklearnom naoružanju.
„Uništit ćemo njihove projektile i sravniti raketnu industriju sa zemljom… Uništit ćemo njihovu mornaricu“, rekao je Trump. „Osigurat ćemo da terorističke proksi grupe u regiji više ne mogu destabilizirati regiju ili svijet i napadati naše snage.“