Rat u Ukrajini utiče na zalihe hrane širom svijeta. Veliki dio svjetske proizvodnje žitarica dolazi iz te regije. Kakvi su sada problemi sa snabdijevanjem - i da li bi to moglo uticati na EU?
Domaćinstva širom svijeta osjećaju posljedice rata u Ukrajini. Osnovne namirnice sa pšenicom, kukuruzom ili jestivim uljem znatno su poskupile. Na kraju krajeva, crnomorski region je, da tako kažemo, žitnica zemaljske kugle. 29 posto svjetskog izvoza pšenice dolazi iz Rusije i Ukrajine, 19 posto kukuruza i čak 78 posto svjetskog izvoza suncokretovog ulja. Rat je poremetio proizvodnju hrane i također izaziva inflaciju. Rusija je zabranila izvoz žitarica, a u Ukrajini je potpuno nejasno da li će ove godine uopće biti žetve, piše Deutsche Welle.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorila je da će cijene hrane u martu 2022. širom svijeta dostići najviši nivo svih vremena. Unutar Evropske unije cijene hrane, alkohola i duhana su u januaru porasle za 3,5 odsto, a u februaru za još 4,1 odsto.
"Važno je shvatiti da su oni koji su zaista najteže pogođeni u siromašnim zemljama. U zemljama koje zaista zavise od uvoza iz Ukrajine, kao što su Bliski istok i Sjeverna Afrika", kaže Ariel Brunner, stručnjak za poljoprivredu iz organizacije za zaštitu prirode BirdLife, odjel za Evropu i Centralnu Azija. "U Evropi je, s druge strane, glavni problem visoka inflacija. Cijene će rasti, ali to se tiče samo bliske budućnosti."
EU trguje sa Rusijom i Ukrajinom
EU je bila ključni partner za Rusiju i Ukrajinu kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi. 3,7 posto izvoza EU i 1,4 posto uvoza poljoprivrednih proizvoda u EU dolazi iz trgovine sa Rusijom. Dok je EU izvozila soju, kakao, uljanu repicu i med, iz Rusije je dolazilo sjeme uljane repice, pšenica, stočna hrana i đubrivo. Ukrajina je čak bila odgovorna za 36 posto uvoza žitarica u Evropsku uniju. EU je 2021. u Ukrajinu izvezla poljoprivredne proizvode u vrijednosti od tri milijarde eura.
Uprkos ovim brojkama, Evropska komisija pretpostavlja da EU može ublažiti gubitak trgovinskih partnera. U saopštenju iz Brisela se navodi da se "EU najvećim dijelom sama snabdijeva hranom i pri tome proizvodi i više poljoprivrednih proizvoda nego što joj je potrebno. Zato evropsko unutrašnje tržište može da apsorbuje šokove." Komisija je početkom aprila objavila paket mjera koji je također namijenjen podršci poljoprivrednicima u EU u povećanju proizvodnje pšenice, kukuruza i uljane repice.
"EU ima izvozni višak poljoprivrednih proizvoda," kaže za DW Sommer Ackerman, mladi farmer i klimatski aktivist iz Finske. „Ipak, Putinov agresorski rat vodi ka inflaciji, kako kod cijene energenata tako i goriva. To također utiče na proizvodnju i izvoz poljoprivrednih proizvoda.“
Znak upozorenja za poljoprivrednike?
Mnogo toga što je potrebno za poljoprivredu postaje skuplje. Cijene đubriva vrtoglavo rastu. Poljoprivrednici širom Evrope su oprezni. Neki već demonstriraju u Francuskoj i Grčkoj, tražeći podršku EU za kupovinu đubriva. Komisija je obećala da će izdvojiti veće subvencije kako bi se ublažile povećane cijene gnojiva i goriva.
Za Ariela Brunnera iz BirdLifea je jasno da je rat također razotkrio fundamentalne probleme u trenutnom sistemu poljoprivrede. "Veliko oslanjanje na fosilna goriva očigledno predstavlja problem. Tek sada neki poljoprivrednici shvataju da bi se trebala izbjegavati vještačka azotna đubriva i više praktikovati organska poljoprivreda", kaže Brunner.
"Problem je i to što se mnogi poljoprivrednici sve više fokusiraju na jedan proizvod, umjesto da uzgajaju više različitih. Naš sistem je stjeran u ćošak i poljoprivrednici su najranjivija kategorija u tom sistemu. Oni ispaštaju zbog geopolitičkih potresa poput rata ili, naravno klimatskih promjena, koje su najveća stvarna prijetnja proizvodnji hrane."
Pripremljeni za krize
Kako sigurnost hrane u samoj EU nije ugrožena, Unija se sada bavi rješavanjem nestašice hrane izvan svojih granica. Janez Lenarčić, povjerenik EU za humanitarnu pomoć i zaštitu od kriza, strahuje da će visoke cijene hrane pogoditi one koji je ionako imaju malo. "Ruska invazija na Ukrajinu povećava pritisak na prehrambene sisteme i dovodi milione ljudi širom svijeta u opasnost od gladi. Hitno je potrebna nešto uraditi." EU sada želi djelovati zajedno s UN-om i dostaviti humanitarnu pomoć pogođenim regijama. Evropski parlament je nedavno također pozvao na povećanje proizvodnje unutar EU-a, a time i na podršku zemljama koje moraju kompenzirati uska grla u snabdijevanju uzrokovana ratom.
