Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, najavio je da će uskoro uvesti dugo najavljivane carine na farmaceutske proizvode, što je izazvalo paniku u globalnoj industriji lijekova. Predložena stopa od čak 200% carine mogla bi dramatično povećati cijene lijekova i istovremeno ugroziti profitabilnost i dostupnost terapije za milione pacijenata.
Trump je izjavio da će mjere stupiti na snagu "vrlo uskoro", ali da je mogući prelazni period od "otprilike godinu do godinu i po". Uprkos tome, analitičari upozoravaju da su posljedice po industriju i pacijente potencijalno razorne.
Stručnjaci banke Barclays navode da bi carine te veličine povećale troškove proizvodnje, smanjile profitne marže i dovele do poremećaja u lancima opskrbe – što bi direktno značilo nestašice lijekova i više cijene za potrošače u SAD.
Prema procjeni UBS-a, čak i carina od 100% imala bi katastrofalne posljedice, posebno za proizvode koji se proizvode izvan SAD.
Afsaneh Beschloss, osnivačica i direktorica firme RockCreek Group, upozorava:
“To bi moglo biti pogubno za svakog čovjeka. Ovi lijekovi su neophodni, a proizvodnju je nemoguće brzo premjestiti u SAD.”
Prema istraživanju PhRMA (Pharmaceutical Research and Manufacturers of America), carina od 25% povećala bi troškove uvoza lijekova za skoro 51 milijardu dolara godišnje. Ako bi se ti troškovi prenijeli na potrošače, cijene lijekova bi mogle porasti i do 13%.
Udruženje smatra Trumpove prijedloge kontraproduktivnim i opasnim po zdravlje građana.
Iako su do sada farmaceutski proizvodi bili izuzeti iz trgovinskih tarifa, Trump je više puta napao industriju zbog “nepoštenih cijena” i pozvao kompanije da presele proizvodnju u SAD.
Kao odgovor, farmaceutski giganti kao što su Novartis (Švicarska), Sanofi (Francuska), Roche (Švicarska), Eli Lilly (SAD) i Johnson & Johnson (SAD) obećali su nova ulaganja na američkom tlu.
Međutim, UBS upozorava da prelazni period od 12–18 mjeseci nije dovoljan. Potrebno je najmanje 4–5 godina da se preseli ozbiljna farmaceutska proizvodnja.
Kako nada u potpuno izuzeće nestaje, fokus se sada okreće prema mogućim trgovinskim sporazumima.
Nedavno najavljeni trgovinski dogovor između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva spominje mogućnost “povoljnog tretmana za britansku farmaceutsku industriju”, zavisno od ishoda istrage po Section 232.
Slične izuzetke tražit će i proizvođači iz Evropske unije i Švicarske.
U kompaniji Roche su poručili da pomno prate situaciju i da rade sa svim relevantnim stranama kako bi zaštitili pristup pacijenata terapijama. Bayer navodi da prati sve moguće scenarije i radi na očuvanju lanaca snabdijevanja. Novartis tvrdi da za sada nema promjena u planovima ulaganja, ali nastavlja dijalog s američkom administracijom.
Kompanije AstraZeneca i Sanofi nisu komentarisale situaciju, dok je Novo Nordisk odbio odgovoriti zbog predstojeće objave poslovnih rezultata.
“Što duže traje ova neizvjesnost, to će posljedice biti teže,” upozorio je Bert Colijn, glavni ekonomist ING-a, za CNBC.