Na kraju su ipak prevladale smirenije glave - barem za sada. U 18:32 po washingtonskom vremenu, predsjednik Donald Trump objavio je na svojoj društvenoj mreži da su Sjedinjene Američke Države i Iran "veoma blizu konačnog" mirovnog sporazuma te da je pristao na dvosedmično primirje kako bi se omogućio nastavak pregovora.
Nije bilo baš u posljednjem trenutku, ali s obzirom na Trumpov rok do 20:00 po istočnoameričkom vremenu (00:00 GMT u srijedu), nakon kojeg bi SAD pokrenule masovne napade na iransku energetsku i transportnu infrastrukturu, došlo je prilično blizu toga, piše BBC.
Kontrola nad Hormuzom
Sve ovo zavisi od toga da Iran također obustavi neprijateljstva i u potpunosti otvori Hormuški moreuz za komercijalni brodski saobraćaj, što režim tvrdi da će učiniti, uz insistiranje da i dalje ima "kontrolu“ nad tim plovnim putem.
Ovaj dogovor omogućio je Trumpu da se izvuče iz situacije koja se pretvarala u opasan izbor – ili eskalirati sukob uz obećanje da će "čitava civilizacija nestati večeras“ ili se povući i time narušiti vlastiti kredibilitet. Ipak, američki predsjednik je možda samo kupio privremeno olakšanje.
SAD i Iran će sada u naredne dvije sedmice voditi pregovore, kupujući vrijeme kako bi pokušali postići trajno rješenje. Vjerovatno će to biti težak proces, ali su nakon zatvaranja berzi cijene nafte pale ispod 100 dolara po barelu prvi put nakon nekoliko dana, dok su američki berzanski fjučersi naglo porasli. Čini se da postoji određeni optimizam da je najgore prošlo.
Ovakav napredak još u utorak ujutro nije bio izvjestan, kada je Trump zaprijetio uništenjem iranske civilizacije "koja se nikada više neće obnoviti“.
Nije jasno da li je takva šokantna prijetnja američkog predsjednika natjerala Iran da pristane na primirje koje je ranije odbijao. Ono što je jasno jeste da je Trumpova zapaljiva i izuzetno oštra izjava – samo dva dana nakon slične objave na Truth Socialu - bez presedana u modernoj američkoj politici.
Čak i ako dvosedmično primirje dovede do trajnog mira, rat s Iranom, kao i Trumpove nedavne izjave, mogli bi iz temelja promijeniti način na koji ostatak svijeta gleda na Sjedinjene Američke Države.
Nekada faktor stabilnosti, a sada...
Zemlja koja se nekada predstavljala kao faktor stabilnosti u svijetu sada potresa temelje međunarodnog poretka. Predsjednik koji je već rušio norme i tradicije u unutrašnjoj politici sada to čini i na globalnoj sceni.
Demokrate su brzo osudile Trumpove izjave u utorak, a neki su čak pozvali na njegovo uklanjanje s funkcije.
"Jasno je da predsjednik pokazuje pad sposobnosti i da nije sposoban da vodi“, napisao je kongresmen Joaquin Castro na mreži X.
Chuck Schumer, vodeći demokrata u američkom Senatu, rekao je da svaki republikanac koji ne podrži glasanje za okončanje rata s Iranom "snosi odgovornost za sve posljedice ovoga".
Iako su mnogi iz Trumpove stranke stali uz njega, podrška nije bila ni približno jednoglasna kao inače. Austin Scott, republikanski kongresmen iz Georgije i član Odbora za oružane snage, oštro je kritikovao Trumpove prijetnje o uništenju civilizacije.
"Predsjednikovi komentari su kontraproduktivni i ne slažem se s njima", rekao je za BBC.
Senator iz Wisconsina Ron Johnson, inače Trumpov saveznik, rekao je da bi bila "velika greška“ ako bi Trump realizovao plan bombardovanja. Kongresmen Nathaniel Moran iz Teksasa napisao je na društvenim mrežama da ne podržava „uništenje ‘čitave civilizacije’“.
"To nije ono što mi jesmo“, napisao je, „i nije u skladu s principima koji su dugo vodili Ameriku.“
Senatorica Lisa Murkowski s Aljaske, koja se često ne slaže s predsjednikom, također je bila direktna, navodeći da se prijetnja „ne može opravdati kao pokušaj sticanja pregovaračke prednosti“.
Bijela kuća će vjerovatno tvrditi da je takav pritisak ipak dao rezultate. A za predsjednika koji se suočava s padom podrške, rastućim kritikama unutar vlastite stranke i ekonomijom pod pritiskom zbog visokih cijena energije, svaki izlaz iz sukoba vjerovatno predstavlja olakšanje.
Neizvjesni brojni ciljevi
U objavi na Truth Socialu kojom je najavio primirje, Trump je rekao da su SAD "ispunile i premašile“ sve svoje vojne ciljeve.
Iranska vojska je značajno oslabljena. Iako je islamski režim i dalje na vlasti, mnogi njegovi visoki lideri poginuli su u bombardovanjima.
Ipak, mnogi američki ciljevi i dalje su neizvjesni. Nije poznato gdje se nalazi iranski obogaćeni uranij, ključni element njegovog nuklearnog programa. Zemlja i dalje ima utjecaj na regionalne saveznike, poput Huti pobunjenika u Jemenu.
Čak i ako Iran u potpunosti otvori Hormuški moreuz – bez uslovljavanja prolaza naplatama ili drugim davanjima – njegova sposobnost kontrole ovog ključnog geopolitičkog prolaza sada je očiglednija nego ikada.
U saopćenju nakon Trumpove objave o primirju, iranski ministar vanjskih poslova Seyed Abbas Araghchi rekao je da će Iran obustaviti "odbrambene operacije“ i omogućiti siguran prolaz kroz moreuz „u koordinaciji s oružanim snagama Irana“. Dodao je da su SAD prihvatile "opći okvir“ iranskog plana od 10 tačaka.
Taj plan uključuje povlačenje američkih snaga iz regije, ukidanje ekonomskih sankcija Iranu, isplatu ratne odštete i zadržavanje iranske kontrole nad moreuzom. Teško je zamisliti da bi Trump pristao na sve te uslove, što ukazuje da bi naredne dvije sedmice pregovora mogle biti vrlo neizvjesne.
Za sada, ovo predstavlja djelimičnu političku pobjedu za Trumpa. Uputio je dramatičnu prijetnju i postigao željeni rezultat. Međutim, primirje je samo predah, a ne trajno rješenje.
Dugoročne posljedice predsjednikovih riječi i postupaka, kao i samog rata, tek treba u potpunosti sagledati, piše BBC.