Srbija je potpisivanjem izjave sa bh. entitetom Republikom Srpskom, zvanično ušla u projekat izgradnje tri hidrocentrale koje će činiti hidroenergetski sistem Gornja Drina. To su jučer u Banjoj Luci potpisali premijeri Srbije i RS Ana Brnabić i Radovan Višković. Svi uslovi su ispunjeni a u narednih nekoliko dana, Elektroprivreda Srbije uplatit će osnivački ulog od 39 miliona maraka u ranije formiranu kompaniju, čime postaje njen većinski vlasnik, piše DW.
Privatizacija
"Nema apsolutno priče o privatizaciji Elektroprivrede RS. Kada je razgovarano o projektu izgradnje HES "Gornja Drina", rečeno da će Srbija imati udio 51 odsto, a Republika Srpska 49 odsto, kako bi kao strani investitor išli sa ubrzanim procedurama, a u samoj gradnji taj odnos će biti vraćen na 50:50”, kaže premijer RS Radovan Višković, odgovarajući na špekulacije da na ovaj način Srbija na mala vrata ulazi u vlasništvo Elektroprivrede RS.
Projektom HES "Gornja Drina" predviđena je gradnja četiri hidrocentrale Foča, Sutjeska, Buk Bijela i Paunci a cijela priča seže još iz 1974. kada je planirana gradnja HE Buk Bijela i kada se nije mogao postići politički dogovor između bivših jugoslovenskih republika. Projekat je aktiviran 2012. kada je urađena Studija o uticaju na životnu sredinu, nakon čega je izdata ekološka dozvola, koja je istekla 2018.
U međuvremenu, spajanjem dva pravna lica, “Hidroelektrana Buk Bijela” i “HE Foča i HE Paunci” Elektroprivreda Republike Srpske je formirala novo preduzeće koje je nazvala “Hidroenergetski sistemi Gornja Drina”. Prošle godine su vlasti Srbije i RS dogovorile zajedničku izgradnju ovog sistema, a sada je ona i realizovana.
Drugi će odlučivati
"Capital je objavio da je to ulazak na mala vrata Elektroprivrede Srbije u Elektroprivredu RS i neka vrsta tihe privatizacije. Ne u klasičnom smislu. Ali nakon ulaska tolikog kapitala jedne zemlje, sigurno ćemo biti u situaciji da drugi odlučuje o najvećem dijelu električne energije koji se proizvede”, kaže glavni urednik i vlasnik poslovnog portala Capital, Siniša Vukelić, upozoravajući na očigledne malverzacije u cijelom postupku.
"U RS kažu da to nije privatizacija i da su oni odlučili dati Srbiji 51 odsto, kako bi se provele brže procedure i kako se ne bi poštovale javne nabavke. Dakle, otvoreno se priznaje u RS da su našli rupu u zakonu i da su dali većinski paket drugom, kako ne bi poštovali zakone, što je nevjerovatno”, kaže Vukelić.
Elektroenergentki sektor jeste u nadležnosti entiteta a ovdje se radi o otvorenom pitanju međudržavne saradnje. Projekat HES Goprnja Drina, ne odnosi se samo na BiH i Srbiju, već u ovom slučaju i Crnu Goru, koja nije konsultovana u izradi studije uticaja na životnu sredinu. Zato su nevladine organizacije, Centar za životnu sredinu iz BiH i Aarhus centar iz BiH, te Green Home i Ozon iz Crne Gore, podnijeli žalbu Sekretarijatu ESPOO konvencije, UN-ove Konvencije o procjeni uticaja na životnu. Iz Crne Gore danas poručuju da je potpisivanje bilo kakvog dokumenta neprihvatljivo, s obzirom na postupak koji je u toku.
Elaborat star skoro deset godina
"Mi ne govorimo o nekoj informaciji koju smo predali, već o žalbi koja je usvojena i oko koje će pitanja negativnih uticaja na životnu sredinu, kako lakalnih tako i prekograničnih, nadalje da se ispituju”, kaže izvršni direktor NVO Green Home iz Crne Gore, Nataša Kovačević, navodeći da Crna Gora nije dobila posljednje informacije o projektu.
"Dakle govorimo o novom projektu a ne onom iz 2013. koji je bio predat na odlučivanje. Institucije Crne Gore nisu konsultovane, iako je bilo poslato više urgencija na ovu temu. Čak je kancelarija UNESCO pri Ministarstvu kulture Crne Gore, uputila informaciju BiH ne bismo li različitim diplomatskim putevima došli do podataka šta projekat nudi”, kaže Kovačević.
Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu star je preko osam godina, upozoravaju iz ovih nevladnih organizacija. Izmjenjena je direktiva o procjeni uticaja, što znači da je neophodno donijeti novi dokument. Zabrinjavajući je negativan uticaj na kanjon rijeke Tare, koja se nalazi u sastavu nacionanog parka. Nezavisna istraživanja, kažu u Centru za životnu sredinu u BiH, pokazala su da će taj uticaj itekako biti vidljiv i u Crnoj Gori.
"Resorno ministarstvo RS negira da će taj prekogranični uticaj uopšte postojati. Da bi se to tvrdilo, mora postojati istraživanje, kojeg nema. Tu se planira jedna ogromna akumulacija koja će potopiti dio kanjona Drine i Tare ali samo do granice Crne Gore, kako tvrde u ministarstvu. Naše informacije govore da će granica biti pređena ali je problem uticaja na životnu sredinu i promjene biodiverziteta”, kaže Viktor Bijelić iz Centra za životnu sredinu.
Obnovljena ekološka dozvola
Nadležnost u ovom slučaju ima Ministarstvo za prostorno uređenje i ekologiju u Republici Srpskoj, koje je obnovilo ekološku dozvolu sredinom ove godine. Ministarka, Srebrenka Golić tada je rekla da su Srbija i Crna Gora obaviještene o tome a da tvrdnje nevladinih organizacija nisu tačne.
"S obzirom na to da se ništa nije mijenjalo ni u snazi, niti na terenu, iskoristili smo prethodnu studiju uticaja na životnu sredinu, na koju nije bilo primjedbi i samo smo obnovili ekološku dozvolu u skladu sa zakonskim procedurama”, rekla je tada Golićeva.
Međutim, da nedostatak informacija i uopšte saradnje na ovakvim projektima sa zemljama na koje se to direktno odnosi može biti problem, kaže i Aleleksanadr Popov iz Centra za regionalnu saradnju iz Srbije. Sve što ima posljedice, u ovom slučaju na eko sistem druge zemlje, mora biti predmet dogovora.
Međudržavni odnosi
"Nije dobro što jedna strana samo stoji iza ovoga. Mora da postoji sagalasnost svih. Ukoliko to nije slučaj, cijela stvar može ozbiljno da naruši odnose u regionu. Srbija se po ko zna koji put umjesto faktora stabilnosti, pojavljuje kao remetilački faktor. Igrate igru da poremetite odnosa sa trećom državom. Ovo su nedopustive stvari u kojima se Srbija ponovo pojavljuje kao remetilački faktor”, kaže Popov.
Republika Srpska potpisala je 2017. memorandum o izgradnji HE Buk Bijela sa kompanijom „Kineska državna aero-tehnološka međunarodna inženjerska korporacija”. Iako je do danas trebao biti poznat, sadržaj eleborata o troškovima, prihodima ili načinu realizacije projekta, još nije poznat javnosti. Uključujuči i studiju opravdanosti projekta.
Sa Nijemcima nije prošlo
Ovdje treba podsjetiti i na ugovor Vlade RS sa njemačkom kompanijom RWE o strateškom partnerstvu i izgradnji hidrioenergetskog potencijala gornjeg sliva Drine još iz 2012. godine, koji je raskinut nakon samo nekoliko mjeseci. Projekat vrijedan 460 miliona evra je propao a Nijemci su se povukli, ne ostavljajući ni mogućost parcijalne realizacije.
U saopštenju koje je tada izdala RWE Innogy, kćerka firme RWE, navedeno je da je ova kompanija učestvovala u partnerstvu koji je krunisan potpisivanjem ugovora u septembru 2012. u kojem je trebalo ispuniti uslove do aprila naredne godne. Pošto se to nije desilo, RWE je raskinula ugovor sa partnerima, Vladom RS i Elektroprivredom ovog entiteta. Projekat HES Gornja Drina predviđao je osnivanje zajedničke firme RWE i Elektroprivrede RS, sa vlasničkim udjelom od 60 naprema 40 odsto u korist njemačkog partnera. Planirana je izgradnja četiri hidroelektrane ukupne instalisane snage 260 megavata i godišnje proizvodnje 760 gigavat-časova električne energije.
