Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje (SA Vijeće) između Evropske unije (EU) i Bosne i Hercegovine održalo je jučer peti sastanak u Briselu.
Sastankom je predsjedavao Josep Borrell, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Olivér Várhelyi, komesar za susjedstvo i proširenje, predstavljao je Evropsku komisiju.
Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, u pratnji zamjenika predsjedavajućeg: ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staše Košarac.
Raport je u posjedu dokumenta koji su zajednički usvojile i podržale sve članice EU, a koji se tiče napretka BiH na putu pristupanja Uniji.
Mogućnosti BiH na putu EU
EU je pozdravila novu prekretnicu u odnosima između EU i Bosne i Hercegovine postignutu odlukom Evropskog vijeća u decembru 2022. da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata.
Ova odluka otvara prozor mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka EU kroz brzu implementaciju reformi koje čekaju i prilagođavanje standardima EU.
EU je pozdravila brzo stupanje na dužnost izvršnih i zakonodavnih tijela na državnom i entitetskom nivou, nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini 2. oktobra 2022. godine i do sada poduzetih reformskih koraka, istovremeno pozivajući na intenziviranje napora za sprovođenje reformi, osiguravajući da one dosljedno ispunjavaju evropske standarde.
Jasan stav EU o potezima NSRS
EU je također izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog zakonodavnih inicijativa i najava u entitetu Republika Srpska koje su u suprotnosti sa EU putem Bosne i Hercegovine, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje.
EU je izrazila žaljenje zbog usvajanja zakona u entitetu RS o neprimjenjivosti odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u ovom entitetu. Ovaj zakon nema pravnu osnovu. EU je pozvala entitetske parlamente da brzo imenuju upražnjene sudije u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kako bi se osiguralo njegovo nesmetano funkcionisanje.
EU je nadalje naglasila da se svi politički lideri moraju uključiti u konstruktivan dijalog kako bi se prioritetno pozabavili unutrašnjim političkim pitanjima.
Naglašena hitnost pristupanja BiH EU
EU je ponovila nedvosmislenu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje. EU je pozvala sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže i odreknu provokativne retorike i djelovanja, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da prekinu veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promovišu pomirenje.
EU je također naglasila hitnost da Bosna i Hercegovina krene naprijed na svom putu prema EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU utvrđenih u Mišljenju Komisije koje je odobrilo Vijeće 2019.
EU je snažno pozvala Bosnu i Hercegovinu da razvije i usvoji nacionalni program za usklađivanje sa acquis-em EU (NPAA). Što se tiče reforme javne uprave, EU je pozdravila implementaciju sveobuhvatne strategije o upravljanju javnim finansijama na svim nivoima vlasti.
EU je naglasila potrebu za jačanjem vladavine prava i poduzimanjem odlučnih koraka za jačanje pravosuđa i prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. EU je pozdravila činjenicu da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo nekoliko strategija (o terorizmu, organiziranom kriminalu, pranju novca, migracijama) i nacrte zakona (posebno o integritetu u pravosuđu, sukobu interesa, sprečavanju torture).
EU je naglasila da će parlamentarno usvajanje ovih zakonodavnih inicijativa, u potpunosti u skladu sa evropskim standardima, doprinijeti rješavanju ključnih prioriteta Mišljenja i povezanih koraka.
Borba protiv organiziranog kriminala
EU je pozdravila konačno puštanje u rad kontakt tačke za saradnju sa Europolom, nakon nekoliko godina odlaganja, te izrazila očekivanje da će Bosna i Hercegovina postići konkretne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala.
EU je pozvala na hitno usvajanje zakona o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, u skladu sa acquis-em EU, kako bi se izbjeglo da Bosna i Hercegovina ponovo bude na sivoj listi.
EU je pozdravila poboljšanja u upravljanju migracijama i naglasila potrebu da Bosna i Hercegovina osigura efikasniji pristup azilu i da brzo zaključi sporazum o statusu Frontexa. EU je pozvala na potrebu da Bosna i Hercegovina poboljša usklađenost sa viznom politikom EU.
Što se tiče ljudskih prava i manjina, EU je pozdravila usvajanje akcionih planova za socijalno uključivanje Roma i prava LGBTI osoba. EU je podsjetila da bi, kao ključni prioritet u Mišljenju, Bosna i Hercegovina trebala osigurati sigurno i povoljno okruženje za civilno društvo, posebno kroz pridržavanje evropskih standarda o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja. S tim u vezi, EU je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog zakonodavnih inicijativa za kriminalizaciju klevete i ciljane na civilno društvo u entitetu RS, koje bi, ako budu usvojene, predstavljale jasan korak unazad, te pozvala na njihovo povlačenje.
EU je naglasila važnost garantovanja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja, rodne ravnopravnosti, zaštite i uključivanja ranjivih grupa, te osiguravanja inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja za sve.
Poziv na pomirenje nakon dešavanja u Srebrenici
Nakon obilježavanja genocida u Srebrenici, EU je pozvala sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da preduzmu konkretne korake za promicanje ambijenta pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišla nasljeđa rata.
EU je pozdravila aktivno učešće Bosne i Hercegovine u regionalnoj saradnji, uključujući zajedničko regionalno tržište, i ohrabrila Bosnu i Hercegovinu da brzo ratificira posljednji neriješeni sporazum o regionalnoj mobilnosti.
EU je pozdravila značajno poboljšanje Bosne i Hercegovine u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, signalizirajući njenu opredijeljenost na putu ka EU, te naglasila da je potrebno u potpunosti provesti restriktivne mjere.
Podrška EUFOR-u u BiH
Kroz svoju vojnu operaciju EUFOR Althea, EU podržava vlasti Bosne i Hercegovine u održavanju sigurnog i sigurnog okruženja. EU je pozdravila snažnu podršku Bosne i Hercegovine izvršnom mandatu EUFOR-a Althea i njeno kontinuirano prisustvo za stabilnost u Bosni i Hercegovini.
EU je istakla mogućnosti koje nude Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan i Evropski zeleni dogovor. U okviru Paketa energetske podrške za zapadni Balkan (IPA 2023), Bosna i Hercegovina je dobila 70 miliona eura budžetske podrške s ciljem zaštite ugroženih porodica i malih preduzeća pogođenih rastućim cijenama energije, uz unapređenje energetske tranzicije i diversifikacije. Prva rata od 63 miliona evra isplaćena je u maju 2023.
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje također je razmijenilo mišljenja o dešavanjima u Bosni i Hercegovini i regionalnoj situaciji na Zapadnom Balkanu.
