Sjedinjene Američke Države i Iran vode intenzivne pregovore o trostraničnom planu za okončanje rata, a jedan od ključnih prijedloga podrazumijeva da Washington odmrzne do 20 milijardi dolara iranskih sredstava u zamjenu za odustajanje Teherana od zaliha obogaćenog uranija, tvrde američki zvaničnici i izvori upoznati s razgovorima, piše Axios.
Napredak postoji, ali razlike i dalje velike
Iako je tokom ove sedmice zabilježen određeni napredak, između dvije strane i dalje postoje značajne razlike. Eventualni dogovor pod ovim uslovima mogao bi dovesti do završetka rata, ali i izazvati političke reakcije, posebno među tvrdolinijašima kada je riječ o Iranu.
Predsjednik Donald Trump izjavio je jučer da bi američki i iranski pregovarači mogli održati novu rundu razgovora već ovog vikenda, s ciljem finaliziranja sporazuma. Prema dostupnim informacijama, sastanak bi se mogao održati u Islamabad, vjerovatno u nedjelju.
Ulogu posrednika u pregovorima ima Pakistan, uz podršku Egipat i Turska iza kulisa.
Uranij i novac u centru pregovora
Jedan od glavnih prioriteta američke administracije jeste spriječiti Iran da dođe do gotovo 2.000 kilograma obogaćenog uranija pohranjenog u podzemnim nuklearnim postrojenjima, uključujući oko 450 kilograma obogaćenih do 60 posto.
S druge strane, Iranu su hitno potrebna finansijska sredstva. Pregovori se vode o sudbini tog nuklearnog materijala, ali i o visini sredstava koja bi bila odmrznuta, kao i načinu na koji bi Iran mogao koristiti taj novac.
Prema izvorima, SAD su ranije bile spremne odobriti oko 6 milijardi dolara za humanitarne potrebe Irana, poput hrane i lijekova. Međutim, Teheran je tražio čak 27 milijardi.
Najnoviji iznos o kojem se razgovara je 20 milijardi dolara, iako američki zvaničnici naglašavaju da je riječ o samo jednoj od opcija na stolu.
Istovremeno, Washington je zatražio da Iran sav nuklearni materijal prebaci u SAD, dok je Teheran pristao samo na njegovo razrjeđivanje unutar zemlje. Kao kompromis, razmatra se rješenje prema kojem bi dio uranija bio prebačen u treću zemlju, dok bi ostatak bio razrijeđen u Iranu pod međunarodnim nadzorom.
Moratorij i nuklearna infrastruktura
Nacrt memoranduma o razumijevanju uključuje i prijedlog „dobrovoljnog“ moratorija na obogaćivanje uranija. SAD traže zabranu u trajanju od 20 godina, dok Iran nudi pet godina. Posrednici pokušavaju pronaći srednje rješenje.
Prema prijedlogu, Iran bi mogao zadržati istraživačke nuklearne reaktore za proizvodnju medicinskih izotopa, ali bi se obavezao da svi nuklearni objekti budu iznad zemlje, dok bi postojeći podzemni objekti bili van funkcije.
Sporazum se dotiče i pitanja Hormuškog moreuza, ali tu i dalje postoje značajne nesuglasice. Također nije jasno da li dokument obuhvata iranski balistički program i podršku regionalnim saveznicima poput Hamas, što su ranije tražili Izrael i republikanski političari u Washingtonu.
Podsjećanja radi, republikanci, uključujući i samog Trumpa, ranije su kritikovali administraciju Barack Obama zbog oslobađanja milijardi dolara iranskih sredstava u okviru nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
Iz Bijele kuće poručuju da su razgovori bili "produktivni“, ali odbijaju iznositi detalje u javnosti. Glasnogovornica Anna Kelly naglasila je da anonimni izvori "nemaju uvid u stvarne pregovore“.
Senator Lindsey Graham izjavio je da su razgovori između Trumpa i iranskih zvaničnika bili „napeti“, dok je sam Trump kazao da je Iran pristao na snažnu obavezu da neće razvijati nuklearno oružje.
"Vrlo smo blizu dogovora. Ako ne uspijemo, sukobi se nastavljaju“, poručio je Trump, dodajući da je spreman produžiti primirje i nakon 21. aprila ako bude potrebno.
Već u petak planiran je sastanak predstavnika Pakistana, Egipta i Turske sa saudijskim zvaničnicima na marginama diplomatskog foruma u Turskoj, gdje će fokus biti upravo na pokušajima postizanja konačnog sporazuma između SAD i Irana, piše Axios.