Ruski rat protiv Ukrajine u punom obimu traje duže nego Prvi svjetski rat. Iako je još uvijek kraći od Drugog svjetskog rata, dostigao je fazu poznatu iz drugih dugotrajnih sukoba, onu u kojoj se najozbiljnije sumnje više ne pojavljuju među protivnicima režima, već među ljudima koji su nekada vjerovali da Kremlj može ostvariti sve što je obećavao.
Kritike više ne dolaze samo od antiratnih liberala, političkih emigranata ili zapadnih analitičara. Sve češće ih iznose vojni blogeri, analitičari bliski režimu, bivši zvaničnici i poslovni ljudi koji smatraju da rat koji je Vladimir Putin pokrenuo u februaru 2022. godine ne donosi političke rezultate koje je obećavao, navodi se u analizi TVP Worlda.
Prvobitni ruski cilj je nedostižan
Najvažniji su upravo glasovi koje nije moguće odbaciti kao protivnike Kremlja. Vasilij Kašin, jedan od najpoznatijih ruskih vanjskopolitičkih analitičara, ustvrdio je da je prvobitni ruski cilj – uklanjanje, kako Moskva tvrdi, „antiruskog režima“ u Kijevu – „u suštini nedostižan“.
Pišući za časopis Russia in Global Affairs, Kašin je upozorio da bi ostvarenje tog cilja zahtijevalo okupaciju gotovo cijele teritorije Ukrajine, što je za Rusiju „tehnički nemoguće“.
Prema dokumentima koji su navodno procurili iz Kremlja, izvještaj pripremljen za tim Sergeja Kirijenka, zamjenika šefa Putinove administracije, zaključuje:
Pirova pobjeda
"Treba znati kada stati. Pretjerivanje znači poraz; nastavak specijalne vojne operacije mogao bi se pretvoriti u pirovu pobjedu".
Nacionalistički strateg Aleksej Čadajev upozorio je da sadašnji pravac ne vodi pobjedi nego „potpunom porazu“, a proratni vojni izvjestilac Jurij Kotenok tvrdi da se vojna situacija pogoršava te da Rusiji na pojedinim dijelovima fronta ozbiljno nedostaje ljudstva.
Niko od njih pritom nije antiratni aktivista, a većina i dalje podržava ruske geopolitičke ciljeve.