Sjedinjene Američke Države predstavile su evropskim saveznicima nacrt mirovnog prijedloga za okončanje rata u Ukrajini, uključujući okvirne uvjete za prekid borbi i postepeno ublažavanje sankcija Rusiji u slučaju trajnog primirja, javlja Bloomberg, pozivajući se na izvore iz diplomatskih krugova.
Prema planu, rat bi bio faktički zamrznut – teritorije pod ruskom kontrolom ostale bi Moskvi, a ukrajinske aspiracije ka članstvu u NATO-u bile bi uklonjene sa pregovaračkog stola. Prijedlog je predstavljen tokom sastanaka u Parizu, uključujući i susret francuskog predsjednika Emmanuela Macrona s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom, te konzultacije sa zvaničnicima iz Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Ukrajine.
Kijev traži garancije, Washington insistira na brzom odgovoru
Američki senator Marco Rubio upozorio je da Trumpova administracija neće vječno čekati pomake i da je spremna „krenuti dalje“ ukoliko uskoro ne bude dogovora. Ipak, potpredsjednik JD Vance je iz Rima poručio da ostaje „optimističan“ i vjeruje u skori kraj rata.
Dok je Ukrajina navodno pristala na prekid vatre, stav Kijeva je da Rusija mora prva dati zvaničan pristanak. Delegacija iz Ukrajine u Parizu radila je na detaljima nadzora primirja i mogućeg mirovnog kontingenta. Istovremeno, evropski lideri traže način da pruže garancije sigurnosti Ukrajini koje bi učinile dogovor održivim i vjerodostojnim.
Moskva traži priznanje teritorija i ukidanje sankcija
Kremlj je objavio kraj 30-dnevnog primirja oko energetske infrastrukture, a ruski napadi se nastavljaju. Prethodne sedmice u napadu na grad Sumi poginulo je 35 civila. Rusija zahtijeva da joj u svakom mirovnom dogovoru bude priznato preuzimanje Krima i većih dijelova Hersonske, Zaporiške, Luhanske i Donjecke oblasti, te da se ukinu sankcije i zaustave zapadne isporuke oružja Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij oštro je kritizirao izaslanika Witkoffa, optuživši ga da je „prihvatio ruski narativ“:
„Niko nema mandat da pregovara o ukrajinskoj zemlji osim nas. Ta zemlja pripada našem narodu i o njoj se ne pregovara dok ne dođe do primirja“, poručio je Zelenskij.
Pritisci saveznika i pitanje povjerenja
Pariški sastanci uključivali su i francusko-britanske prijedloge o formiranju „snaga garancije“ koje bi osigurale poslijeratnu sigurnost Ukrajine. Cilj je uvjeriti SAD da Evropa želi ozbiljno učestvovati u procesu mira, ali i osigurati kontinuitet podrške ukrajinskoj vojsci.
Ipak, ublažavanje sankcija dok Moskva i dalje kontroliše veliki dio Ukrajine moglo bi izazvati protivljenje među prokijivskim državama EU. Svaka promjena u režimu sankcija zahtijeva jednoglasnu podršku svih članica Unije.
Kako se najavljuje nastavak pregovora u Londonu, ključno pitanje ostaje: da li je dogovor moguć u narednim sedmicama – ili će Zapad, kako poručuje Rubio, krenuti drugim putem.