Francuska želi stvaranje jednog sveobuhvatnog evropskog političkog foruma koji ne bi bio zamjena ni za EU, ni Vijeće Evrope, niti za Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju (OESS), ali bi omogućio izgradnju zajednice koja bi okupljala sve evropske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Evropskom unijom. Tu je ideju prije mjesec dana prvi put iznio predsjednik ove države Emmanuel Macron, a o njoj će se raspravljati na sljedećem sastanku Evropskog vijeća 23. i 24. juna u Briselu.
Francuska je već poslala zemljama EU non-paper, gdje iznosi ideju o stvaranju "Evropske političke zajednice". Jutarnji list je imao uvid u ovaj francuski dokument o kojem se raspravlja u EU. Zanimljivo je da se o papiru počelo raspravljati samo nekoliko dana prije objave mišljenja Evropske komisije o davanju statusa kandidata za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. Očekuje se da će Komisija preporučiti davanje statusa kandidata za Ukrajinu, vjerovatno i za Moldaviju, a neizvjesno je kako će se očitovati o Gruziji. Iako u EU kažu da su nakon aplikacije ovih država za članstvo o EU "slijedili uobičajenu postojeću proceduru", jasno je da se sve odvijalo znatno brže i da se radi o političkim motivima, a manje o ispunjavanju stvarnih kriterija za članstvo. No ionako proces proširenja ovisi prije svega o političkoj volji, a nakon toga o formalnim uvjetima.
Dugotrajni proces
U Francuskom non-paperu se navodi da se od Evropskog vijeća, koje se sastaje za sedmicu u Briselu, očekuje odluka o aplikaciji Ukrajine za članstvo, ali i upozorava na dugo trajanje procesa pa predlažu da se još ove godine stvori "Evropska politička zajednica".
"Koji god nivo postignemo na ovom Evropskom vijeću, politika proširenja, zbog zahtjeva za neophodne reforme za pridruživanje Evropskoj uniji, i trajanja koje nužno slijedi, ne nudi danas neophodni politički okvir za odgovor na hitne povijesne i geopolitičke potrebe koje proizlaze iz rata protiv Ukrajine i za gradnju političkog strukturiranja našeg evropskog kontinenta", piše u tom francuskom papiru.
Upravo ta dugotrajnost procesa je poslužila Francuskoj kao argument za prijedlog o "Evropskoj političkoj zajednici" u kojoj bi bile sve zemlje koje su spremne dijeliti zajedničke demokratske vrijednosti i prinijeti zajedničkoj sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu Evrope. Zajednica bi bila otvorena za sve evropske zemlje, bez obzira na to jesu li članice EU i bez obzira na to kakve odnose imaju s Evropskom unijom. Bilo onih koje žele biti članice, one koje to ne žele ili su je napustili, ili su povezane s EU samo ekonomskim sporazumima.
Države na koje se najviše misli pri raspravama o ovom francuskom planu su zemlje zapadnog Balkana i one iz istočnog partnerstva, ali i Velika Britanija koja je napustila Evropsku uniju.
Slična Michelova ideja
Ova zajednica bi imala format "blage pravne strukture" s ovlastima donošenja odluka, ali uz poštivanje autonomije EU u odlučivanju. Sastanci u okviru takve zajednice bili bi redovni, nekoliko puta godišnje i to i na razini šefova država ili vlada i na nivou ministara.
Sličnu ideju je iznio i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel koji ju je nazvao nešto drugačije, kao "Evropska geopolitička zajednica". Kako je Michel izuzetno blizak Macronu, očito se radi o istoj stvari pa će to biti i jedna od ključnih tema Evropskog vijeća krajem sljedeće sedmice.
Kada je Macron iznio prvi put ideju o "Evropskoj političkoj zajednici", s obzirom na to da se on dokazao kao skeptičan prema procesu proširenja EU, mnogi se bili sumnjičavi. No u ovom non-paperu piše da će stvaranje ove zajednici pomoći, a ne spriječiti integraciju u EU za one države koje to žele.
"Evropska politička zajednica neće biti alternativa članstva u Evropskoj uniji i neće biti zamjena za proces proširenja. Za evropske države koje žele ući u EU će naprotiv biti prilika za jačanje veza s EU zemljama članicama i prije članstva, i političkih i učešćem u određenim politikama EU, uključujući i postupnu integraciju, kada je to prikladno, u europsko unutarnje tržište", piše u francuskom non-paperu.
