Mađarska je oformila špijunsku mrežu koja je djelovala iz veleposlanstva te zemlje u Bruxellesu, a njezine aktivnosti znatno su se intenzivirale 2015. godine.
Tako stoji u dokumentu Evropske komisije u koji je uvid imao Politico. U to je vrijeme, podsjetimo, vladavinu čvrstom rukom u Mađarskoj već provodio na nedavnim izborima uvjerljivo poraženi dugogodišnji autokratski premijer Viktor Orbán, koji se u ovom ekskluzivnom izvještaju Politica ne spominje.
U dokumentu, datiranom u travnju, sažeti su nalazi istrage koju je proveo Piotr Serafin, povjerenik zadužen za borbu protiv prijevara. On je dobio zadatak istražiti navode da su mađarski obavještajni časnici raspoređeni u Stalnom predstavništvu Mađarske pri Evropskoj uniji u Briselu sredinom 2010-ih pokušavali vrbovati dužnosnike institucija EU-a.
Istragom Serafina utvrđeno je da su mađarske obavještajne službe od 2013. do 2016. godine poslale nekoliko svojih djelatnika na rad u Stalno predstavništvo. "Aktivnosti tih obavještajnih časnika u Bruxellesu u početku su bile diskretne, ali su od 2015. nadalje postupno postajale sve otvorenije", navodi se u dokumentu.
Ubrzo otkriveni
Zbog pojačanih aktivnosti, postojanje špijunske mreže postalo je "poznato u krugovima mađarskih dužnosnika zaposlenih u evropskim institucijama, što je, čini se, umanjilo učinkovitost njezinih aktivnosti", navodi se u dokumentu. "Prema našim saznanjima, te su aktivnosti prestale 2016. godine", stoji dalje.
Godine 2015. Olivér Várhelyi postao je mađarski veleposlanik pri Evropskoj uniji i preuzeo vodstvo predstavništva. Danas obnaša dužnost evropskog povjerenika za zdravlje i dobrobit životinja. U Stalnom predstavništvu počeo je raditi još 2011. godine.
Nakon što su mediji prošle godine prvi put objavili tvrdnje da je u mađarskom veleposlanstvu navodno djelovala špijunska mreža, Várhelyi je predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen rekao da "nije bio upoznat" s navodnim aktivnostima mađarskih službi.
Svoj je stav ponovio i u siječnju ove godine, kada su ga zastupnici Evropskog parlamenta ispitivali o tom slučaju. Várhelyi je izjavio da mu se nijedna obavještajna služba nije obratila kako bi od njega dobila povjerljive informacije.
Serafinova istraga također nije utvrdila odgovornost nijedne konkretne osobe. "Na temelju informacija prikupljenih tijekom istrage te s obzirom na ograničene alate koji su Komisiji trenutačno na raspolaganju, nije moguće utvrditi pojedinačnu odgovornost ili uključenost bilo koga osim samih obavještajnih časnika", navodi se u dokumentu.
'Posebne zadaće'
U dokumentu, koji je dostavljen zastupnicima Evropskog parlamenta, navodi se da Komisija "nije upoznata" ni s kakvim "ozbiljnim" sigurnosnim propustima. Ipak, izvješće donosi dio nalaza istrage te po prvi put potvrđuje postojanje špijunske mreže, kao i činjenicu da su njezina meta bili dužnosnici Evropske unije.
"Obavještajni časnici koristili su svoj službeni položaj za izvršavanje posebne zadaće koja je očito nadilazila poslove koji se uobičajeno povezuju s diplomatskim dužnostima u Stalnom predstavništvu", navodi se. "To je posebno uključivalo uspostavljanje kontakata sa službenicima Evropske komisije mađarskog državljanstva te pokušaje prikupljanja detaljnih informacija o radu Komisije na temama od posebnog interesa za mađarsku vladu", dodaje se.
Stalno predstavništvo Mađarske pri Evropskoj uniji - kao ni Várhelyi - nije odgovorilo na upit za komentar. Evropska komisija uputila je Politico na izjavu glasnogovornika Balázsa Ujvarija, danu prilikom zatvaranja istrage u travnju ove godine. "Komisija je zaključila da nije utvrđena nijedna ozbiljna povreda sigurnosti povezana s navodima koji su se pojavili u medijima", kako prenosi Politico.