Samostalni sindikat srednjih škola RS zvanično je zatražio od nadležnih uvođenje jesenjeg raspusta u školski kalendar u trajanju od jedne sedmice.
Predsjednica tog sindikata Marica Đervida, inače profesorica u Gimnaziji Banja Luka, za Fenu kaže da bi time učenicima bilo znatno lakše da savladavaju gradivo čime bi krajnji rezultat bio koristan za cijelo društvo.
"Prvo polugodište traje puna četiri mjeseca, od 1. septembra do kraja decembra. Vjerujte, mi taj decembar odradimo na škrge. Zašto. Pa, zato što nakon septembra kada djeca uče novo gradivo slijede provjere znanja, usmena i pismena, a oni imaju i po 15 predmeta. I taj tempo onda traje sve do Nove godine, kada je i sezona virusa, pa djeca, ali i nastavnici, češće izostaju s nastave", objašnjava Đervida.
Zato bi, kako kaže, sedam dana predaha u oktobru ili novembru svima dobrodošlo, a naročito đacima koji bi se u tom periodu malo odmorili i pripremili za dalju nastavu, učenje i provjeru znanja.
"Mi, profesori, o tome pričamo već neko vrijeme i sada smo samo zvanično to zatražili od nadležnih. Podsjećam da takvo rješenje postoji u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i mnogim drugim dražavama Evropske unije i njihova iskustva su pozitivna", dodaje Đervida i ističe da je njeno mišljenje da bi jesenji raspust trebalo uvesti i u osnovnim školama.
Prema njenim riječima, fond časova bi se mogao nadoknaditi tako što bi se kraj školske godine produžio za sedam dana.
"Drugo polugodište je znatno rasterećenije za sve nas. Ima praznika, poput 1. maja, a tu je i proljetni raspust. Rezultati su bolji u drugom polugodištu", ističe Đervida i dodaje da treba imati na umu da je trenutni tempo života ubrzan svima, i đacima, i nastavnicima i roditeljima.
Profesor Branimir Štrbac rekao je za Fenu da već odavno postoji potreba da uz zimski, ljetni i proljetni raspust, bude i jesenji.
"Datume dva kraća raspusta, jesenjeg i proljetnog, trebalo bi fiksirati na polovinu prvog i drugog polugodišta da bi se napravio ravnomjeran razmak između nastavnih dana", smatra Štrbac.
Uz reforme koje se provode u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, kako naglašava, obim i količina nastavnog gradiva se na žalost ne smanjuje i to dovodi do velikog zasićenja učenika prilkom usvajanja nastavnih sadržaja.
"Odmori, odnosno raspusti bi pomogli učenicima da se bolje pripreme za kraj prvog ili drugog polugodišta kada imaju najviše obaveza u vidu ispitivanja i testova. U cjelokupnu priču bi trebalo uključiti i širu javnost, roditelje naročito, kako bismo došli do optimalnih rješenja. Sa pokretanjem ove teme, nadamo se široj raspravi i mogućnosti cjelovitije reforme ukupnog obrazovanja", zaključuje Štrbac.
Ministarstvo prosvjete RS još se nije izjasnilo o ovoj inicijativi koju su zaprimili od Samostalnog sindikata srednjih škola RS.
