Zagovornici Izraela vjerovatno će reagovati bijesom na proglašenje gladi u Gazi i njenoj okolini, videći to kao još jedan pokušaj humanitarne zajednice da naruši ugled jevrejske države. Ipak, proglašenje gladi nije odluka donesena olako. To nije politički gest niti medijski trik, već tehnička procjena osmišljena da zaštiti od optužbi za pristrasnost, piše Telegraph.
Koji su kriteriji za proglašenje gladi
Prema Integrated Food Security Phase Classification (IPC), mehanizmu pod koordinacijom Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu u Rimu, mora biti ispunjena tri uvjeta:
Najmanje petina domaćinstava u pogođenom području mora se suočavati s ekstremnim nedostatkom hrane.
30% djece mlađe od pet godina mora biti akutno pothranjeno.
Glad mora uzrokovati smrt više od dvije osobe na 10.000 dnevno.
Ovi pragovi su premašeni u području oko Gaze, koje se procjenjuje da broji pola miliona ljudi. Trenutni trendovi ukazuju da će glad do kraja septembra zahvatiti i Deir al-Balah i Khan Younis, regije s dodatnih 640.000 stanovnika.
Šta znači proglašenje gladi?
Prava glad je na sreću rijetka. Samo četiri su proglašene u ovom stoljeću, sve u Africi – dvije u Južnom Sudanu, jedna u Sudanu i jedna u Somaliji.
Ništa slično u modernoj eri nije se desilo na Bliskom istoku, iako su dijelovi ratom razorene Jemena bili blizu. Slični slučajevi vode nas unazad do Prvog svjetskog rata, kada su glad i pothranjenost poharali Persiju i Veliku Siriju.
Proglašenje gladi ne mijenja situaciju na terenu, ali nosi težinu. Ovo nije samo katastrofa izazvana ljudskom rukom, već predviđena tragedija, i kritičari Izraela će držati Benjamina Netanyahua, premijera, odgovornim.
On će biti optužen da je nadgledao prvu glad na Bliskom istoku u više od stoljeća, a, koliko god nepravedna bila uporedba, spominjat će se uz likove koji nisu spriječili katastrofalne gladovanja: Staljin u Ukrajini, Mao u Kini, Pol Pot u Kambodži. Čak i ako Gaza ne dostigne te razmjere, to je društvo s kojim se Netanjahu neće lako pomiriti.
Političke posljedice
Osim štete po ugled, političke posljedice mogle bi biti značajne. Više zapadnih zemalja moglo bi priznati palestinsku državnost, poput Francuske i Velike Britanije koje to namjeravaju učiniti na Generalnoj skupštini UN-a sljedećeg mjeseca.
Pozivi na sankcije, zahtjevi za prekid rata i omogućavanje neometanog humanitarnog pristupa vjerovatno će postajati sve glasniji.
Hoće li Netanjahu popustiti pod tim pritiskom, ostaje neizvjesno. Do sada nije pokazao znakove popuštanja, već je prošlih dana proširio sukob novom ofanzivom u Gazi.
On i dalje tvrdi da Hamas, a ne Izrael, snosi odgovornost za glad u Gazi jer blokira distribuciju pomoći i odbija primirje.
Ali kako rat odmiče, a glad se produbljuje, taj argument sve je teže održavati.