Mnogi demonstranti u Iranu posljednjih godina sve glasnije pozivaju na povratak Reze Pahlavija, prognanog sina posljednjeg iranskog šaha. I sam Pahlavi je u više navrata pozvao građane na proteste, čime se ponovo nametnuo kao jedna od najprepoznatljivijih opozicionih figura iz egzila.
Crtice iz biografije
Reza Pahlavi je od rođenja bio pripreman da naslijedi Paunov prijesto, ali ga je Islamska revolucija 1979. godine zatekla u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bio na obuci za borbenog pilota. Nakon pada monarhije, njegova porodica je završila u egzilu, a otac, Mohammad Reza Šah Pahlavi, umro je u Egiptu.
Kasnije su porodicu pogodile i teške lične tragedije, nakon čega je
Pahlavi ostao simbolični nasljednik dinastije.
Danas, u 65. godini, Pahlavi iz SAD pokušava igrati ulogu u političkoj tranziciji Irana. Iako je ranije isticao da promjene moraju doći iznutra, posljednjih godina zauzima odlučniji stav, nudeći se da pomogne u vođenju privremene vlasti u slučaju pada Islamske Republike. Predstavio je i plan od 100 dana za tranzicioni period.
Obnova stare monarhije
On tvrdi da mu cilj nije obnova stare monarhije, već uspostava demokratskog sistema, kroz slobodne izbore, vladavinu prava i referendum na kojem bi građani odlučili o budućem uređenju države.
Ipak, Pahlavi ostaje kontroverzna ličnost. Dok ga jedni vide kao simbol jedinstva i promjena, drugi ga podsjećaju na represiju iz vremena šahove vladavine, kritikuju njegov život u egzilu i oslanjanje na stranu podršku. Bez slobodnog političkog prostora i vjerodostojnih anketa, njegov stvarni uticaj unutar Irana ostaje teško mjerljiv.
Inače, ovo su bez sumnje najdugotrajniji i najrašireniji nemiri koje smo vidjeli u posljednjih mnogo godina, što im daje poseban značaj.
Ono što smo vidjeli u Teheranu, kao i snimci koje smo vidjeliprije nego što je režim isključio internet, pokazuju da su u mnogim naseljima ljudi masovno izašli na ulice, uzvikujući slogane protiv iranskog vrhovnog vođe, direktno ga targetirajući i smatrajući ga odgovornim za trenutno stanje u zemlji.
Protesti su izbili sinoć, ubrzo nakon što je prognani Reza Pahlavi, čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine, pozvao Irance da se pridruže tekućim protestima.
Ubijeno više od 40 ljudi
Dva dana ranije, sedam kurdskih političkih stranaka u egzilu i šest kurdskih organizacija za prava žena pozvali su građane u iranskim kurdskim regijama, koje se prostiru kroz četiri provincije, na opći štrajk. U četvrtak je više od 50 gradova i mjesta, velikih i malih, širom tih regija zatvorilo svoje radnje, a mnogi su kasnije tokom večeri izašli na ulice.
U prošlosti su se masovni protesti uglavnom održavali izvan glavnog grada Teherana, ali ovaj put protesti su prisutni i u samom Teheranu.
Ako građani Teherana masovno izađu na ulice, to bi moglo ohrabriti i ostatak zemlje da učini isto, što bi moglo predstavljati prekretnicu.
Iranske organizacije za ljudska prava navode da je tokom protesta ubijeno više od 40 ljudi. BBC Persian je razgovarao s porodicama 21 stradale osobe i potvrdio njihov identitet.
Sankcije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama teško su pogodile iransku ekonomiju. Vrijednost iranske valute – rijala – naglo je pala u odnosu na američki dolar, što je stvorilo neodrživu situaciju za mnoge građane koji jedva spajaju kraj s krajem.
Osim toga, mnogi su nezadovoljni društvenim ograničenjima, a prisutan je i dubok bijes zbog političke neodgovornosti, uključujući korupciju. Postoji kombinacija brojnih razloga zbog kojih ljudi izlaze na ulice, a čini se da mnogi od njih osjećaju da više nemaju šta izgubiti, piše BBC.