Dokument 'Program reformi Bosne i Hercegovine 2025', koji je pripremila Komisija za saradnju s NATO-om, bit će razmatran danas na sjednici Vijeća ministara BiH.
Ovaj dokument se inače šalje u sjedište NATO-a, a u samom uvodu se navodi kako je vanjska politika BiH usmjerena ka očuvanju i poboljšanju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti.
Pobrojane potrebne reforme, ali bez plana njihovog ispunjenja
U aktu se podsjeća i da je saradnja BiH sa Savezom počela u decembru 2006. godine da od tada BiH poduzima korake prema dostizanju NATO-ovih standarda demokratskih vrijednosti i interoperabilnosti s NATO-om.
Navodi se i da je u aprilu 2010. godine u Tallinnu, NATO službeno pozvao BiH da se pridruži Akcijskom planu za članstvo (MAP), ovlašćujući Sjevernoatlantsko vijeće da prihvati prvi Godišnji državni program BiH.
U decembru 2018. godine, Sjevernoatlantsko vijeće jasno je dalo do znanja da je spremno prihvatiti Godišnji državni program iz Bosne i Hercegovine", stoji između ostalog u Programu reformi, gdje se ‘između redova’ provlači članstvo BiH u MAP-u, što SNSD stalno negira.
Iako se u dokumentu navodi da se on 'podnosi bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu' u NATO-u , te da će njegovim usvajanjem biti omogućen kontinuiran rad institucija BiH na utvrđivanju prioriteta u realizaciji obaveza Bosne i Hercegovine koje proizlaze iz učešća BiH u NATO programu 'Partnerstvo za mir', evidentno je da dokument sadrži sve reforme vezane za ispunjavanje NATO standarda neophodnih za članstvo u tom savezu.
Korupcija kao prioritetni problem za rješavanje
Dokument je podijeljen u pet poglavlja i to politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna pitanja, i pravna pitanja.
Iako se u njemu navodi da se konkretni reformski ciljevi i zadaci i kako ih ispuniti nalaze u uz akt priloženim tabelama, njegovom analizom dolazimo u stvari do zaključka da se u Programu reformi i za 2025. godinu uglavnom ponavljaju postojeće obaveze i načelni ciljevi bez jasnih i mjerljivih planova o konkretnim koracima koje BiH namjerava poduzeti u narednom periodu.
Jer, iako je ‘Program reformi BiH 2025“ obiman i sveobuhvatan dokument koji pokriva širok spektar političkih, sigurnosnih i društvenih oblasti, suštinska slabost dokumenta leži u njegovom deklarativnom karakteru.
Naime, niti je naveden vremenski okvir i mjerni kriteriji za konkretne reformske ciljeve, niti glavni kočničari reformi. Korupcija i organizovani kriminal prepoznati su kao prioritetni problemi za rješavanje, a dokument se poziva na postojeće strategije i akcione planove za period 2024–2028.
Međutim, ni u ovom segmentu nisu navedeni konkretni pokazatelji uspjeha, rokovi, niti odgovorne institucije koje bi osigurale sprovođenje mjera.
Bez mjerljivih ciljeva i javno dostupnih izvještaja o napretku, ostaje nejasno kako će BiH ostvariti napredak u borbi protiv korupcije, jednom od ključnih prepreka na putu ka EU.
U dijelu koji se tiče saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama, dokument ponavlja poznate stavove o važnosti saradnje sa Svjetskom bankom, MMF-om i EBRD-om.
Naglašava se potreba za 'dobrim upravljanjem' i 'razvojem investicijskog okruženja', ali bez navođenja konkretnih fiskalnih ili strukturnih reformi koje bi osigurale održiv rast.
Takav pristup ukazuje na nedostatak jasne razvojne vizije, posebno u kontekstu rastućih ekonomskih izazova i socijalnih potreba unutar zemlje. Program reformi potvrđuje opredjeljenje BiH za zaštitu ljudskih prava, manjina i povratnika, te za jačanje rodne ravnopravnosti.
Preniska potrošnja za odbranu
Ipak, navedene aktivnosti ostaju u okviru načelnih obećanja bez konkretnih planova implementacije, što je posebno vidljivo u segmentima zaštite medijskih sloboda i borbe protiv govora mržnje.
U Programu se navodi i da će kroz planiranje odbrane, BiH stvoriti preduvjete da odbrambene institucije i OS BiH budu u mogućnosti obavljati zadatke definirane zakonom i podržavati ispunjavanje državnih ciljeva u području sigurnosti i obrane, osiguravanje kontinuiranog razvoja vlastitih odbrambenih sposobnosti primjerenih okolišu i omogućavanje ispunjavanja dodijeljenih zadaća.
Prije svega, osiguravanje visokog nivoa saradnje s NATO-om i EU i ispunjavanje obaveza BiH u vezi s evropskim i euroatlantskim procesima, osiguravanje učinkovitog planiranja i upravljanja raspoloživim nacionalnim odbrambenim resursima, razvoj strukture snaga kompatibilne s NATO-om u skladu s nacionalnim potrebama i sposobnostima, osiguravanje interoperabilnosti sa snagama NATO-a, razvijanje sposobnosti za raspoređivanje u misijama u inozemstvu, učinkovitog zapovijedanja i kontrole te odgovarajućih sposobnosti za podršku operacijama, kao I podržavanje sposobnosti snaga kroz sistem obuke i doktrine za upotrebu oružanih snaga.
Iako je u dokumentu, očekivano, značajna pažnja posvećena aktivnostima i projektima u Oružanim snagama BIH, ipak se konstatira da je trenutna potrošnja na odbranu u BiH i dalje preniska da bi omogućila odgovarajući nivo održavanja opreme i infrastrukture i ne podržava programe modernizacije potrebne za razvoj upotrebljivih vojnih sposobnosti.