Dugotrajna čekanja na priključenje na električnu mrežu i rastući računi za struju tjeraju podatkovne centre na vlastite izvore energije, a prirodni plin sada postaje ključni element američke infrastrukture za AI.
Novi podatkovni centar u Teksasu, u koji je investirao i Google, djelomično će se napajati plinskom elektranom koja proizvodi ogromne emisije stakleničkih plinova. Dok tehnološki div javno zagovara obnovljive izvore energije, utrka u razvoju vještačke inteligencije prisiljava ga na povratak fosilnim gorivima, što izaziva zabrinutost ekoloških stručnjaka i političara.
Emisije ekvivalentne milionu automobila
Podatkovni centar nazvan “Goodnight”, koji se gradi u okrugu Armstrong u Teksasu uz Googleova ulaganja, koristit će privatno postrojenje na prirodni plin. Prema zahtjevu za dozvolu, postrojenje snage 933 megavata ispuštat će više od 4,5 miliona tona stakleničkih plinova svake godine. To je više od deset puta veća emisija od prosječne plinske elektrane, pa čak i više od prosječne termoelektrane na ugalj.
Partner u projektu je kompanija Crusoe Energy, specijalizirana za AI infrastrukturu, dok Google u Teksasu ulaže ukupno 40 milijardi dolara u AI projekte.
Pragmatični zaokret u strategiji
Michael Thomas, osnivač kompanije Cleanview, ističe da se Google često hvali obnovljivim izvorima, ali ovaj projekt pokazuje da AI potrošnja energije raste brže nego što to mreža može pratiti. Trenutno se u SAD-u priprema gotovo 100 gigavata energije iz plinskih elektrana namijenjenih isključivo podatkovnim centrima.
Iako Google ističe korištenje 265 megavata energije vjetra, kombinacija s plinom pokazuje zaokret u strategiji. Emisije stakleničkih plinova ove kompanije porasle su za gotovo 50 posto od 2019. godine, prvenstveno zbog energetske gladi njihovih servera.
Trend koji prati cijelu industriju
Google nije usamljen. Microsoft, Meta i OpenAI također se okreću prirodnom plinu. Prema istraživanju Global Energy Monitora, u razvoju je najmanje 15 projekata većih od kampusa "Goodnight". Najekstremniji je projekt Jupiter (OpenAI i Oracle) u Novom Meksiku, koji bi mogao ispuštati 14 miliona tona stakleničkih plinova godišnje – tri puta više od Googleovog postrojenja.
Politički pritisak i "ambiciozni snovi"
Tri američka senatora zatražila su od tehnoloških direktora objašnjenje zašto se odlučuju za plin umjesto obnovljivih izvora. Google, koji je obećao da će do 2030. poslovati bez ugljičnog otiska, u svom najnovijem izvještaju ove ciljeve sada opisuje kao "ambiciozne" i "moonshot" (teško dostižne), uz napomenu o neizvjesnostima koje donosi ubrzani rast vještačke inteligencije.