Joseph Patrick Kennedy Junior bio je na dobrom putu da ispuni želju svoje porodici te postane prvi američki predsjednik katolik.
No, njegov nemirni i opasnostima skloni duh nije mu dao mira. Dok su u ljeto 1944. godine savezničke snage napredovale na zapadnoj bojišnici, taj mladi mornarički poručnik završio je svoju 50. misiju, što je bilo dvostruko više od broja potrebnog za ispunjavanje dužnosti izvan SAD-a. Umjesto da se vrati u SAD, Joseph, koga su zvali Joe, dobrovoljno se javio za sudjelovanje u tajnoj i opasnoj Operaciji Afrodita u kojoj je izgubio život prije 80 godina, točnije 12. avgusta 1944. godine.
Bio je to početak "prokletstva Kennedyjevih": njegov brat, američki predsjednik John F. Kennedy poginuo je 1962. godine tokom atentata u Dallasu, a drugi brat Robert ustrijeljen je 1968. godine kao vodeći demokratski kandidat u utrci za predsjednika. U avionskim nesrećama poginuli su njihova sestra Kathleen 1948. te 1999. godine John Jr., sin Johna F. Kennedyja…
Porodica ambicioznih katolika
Rođen 25. jula 1915. godine, Joseph Jr. bio je najstarije od devetero djece bogatog biznismena i istaknutog političara Josepha Kennedyja starijeg i Rose Fitzgerald Kennedy, kćeri bostonskog gradonačelnika Johna Francisa Fitzgeralda. Kada se rodio, njegov djed John Francis Fitzgerald, rekao je novinarima da će dječak jednog dana biti američki predsjednik. Joe Jr. bio je očev ljubimac, a prema riječima njegove majke Rose već u ranoj mladosti pokazivao je "određenu snagu karaktera koja ga je označila kao prirodnog vođu". Mlad, pametan, ambiciozan i izraženo sportski tip muškarca, Joe Jr. bio je uzor mlađoj braći i sestrama, posebice dvije godine mlađem bratu Johnu, kojega su u obitelji zvali Jack. "Želja da bude vrhovni među devetero Kennedyjeve djece uvijek je bila sveobuhvatna opsesija za Joea više nego za Jacka", napisao je povjesničar Frederick Logevall u svojoj knjizi "JFK: Coming of Age in the American Century, 1917-1956" objavljenoj 2020. godine.
Joe Jr. školovao se, baš kao i njegov mlađi brat John, na elitnom protestantskom internatu Choate u Wallingfordu u Connecticutu. Od 1933. do 1934. godine studirao je na glasovitoj Londonskoj školi ekonomije (LSE) gdje je njegov mentor bio jevrejski politolog Harald Laski.
Tokom njegova boravka u Europi na vlast u Njemačkoj došli su nacisti na čelu s Adolfom Hitlerom. Kada je posjetio Njemačku, zainteresirao se za nacistički program prisilne sterilizacije osoba koje su imale neke fizičke ili psihološke nedostatke. Hvalio je taj program, koji će do kraja Drugog svjetskog rata dovesti do prisilne sterilizacije između 310.000 i 350.000 ljudi, što je iznenađujuće jer je bio blizak sa sestrom Rosemary koja je imala blaža mentalna oštećenja koja su nastala tokom poroda, piše Jutarnji.
Lobotomija sestre Rosemary
Kako je kao lijepa, mlada djevojka privlačila muškarce, Joseph Kennedy stariji odlučio je Rosemary podvrgnuti lobotomiji jer se bojao da bi njezina potencijalna neželjena trudnoća mogla loše utjecati na njegovu političku karijeru. No, operacija je loše izvedena i žena je doživjela teška oštećenja mozga, zbog čega je cijeli život provela u instituciji za mentalno oboljele. Umrla je 2005. godine, u dobi od 87 godina.
Joe Jr. je po povratku u Ameriku studirao pravo na Sveučilištu Harvard, gdje je 1938. godine stekao diplomu prvostupnika. Zatim se pridružio obitelji u Londonu, gdje je njegov otac bio američki veleposlanik. Sklon avanturizmu, Joe Jr. je u veljači 1939. godine otputovao u Madrid koji je bio na udaru Frankovih nacionalističkih pobunjenika koje će toga proljeća slomiti otpor republikanskih snaga. - Njegova će majka umrijeti kad čuje da je u Madridu - rekao je za Associated Press Joe stariji, dodavši da njegov sin nije bio službeno poslan u Madrid, nego je "samo razgledavao grad".
Kako navodi Smithsonian, Joe Jr. se 1940. godine našao u središtu medijske pozornosti kada je kao delegat Demokratskog nacionalnog odbora (DNC) obećao da će glasati za generalnog direktora pošte Jamesa Farleyja umjesto za predsjednika Franklina D. Roosevelta, čiji se drugi predsjednički mandat bližio kraju. Pod pritiskom da promijeni svoj stav i istakne odanost predsjedniku, osobito kao sin ambasadora kojeg je imenovao Roosevelt, ostao je uporan u svom izboru, vjerujući da nijednom američkom predsjedniku ne bi trebalo dopustiti da služi tri mandata. No, takvo ponašanje mladog političara u usponu na demokratskoj konvenciji donijelo mu je poštovanje iskusnih političara koji su smatrali da je pred njim velika politička budućnost. Ali, Joe Jr. imao je tada važnijeg posla od politike.
Odlazak u mornaricu
Iako se vratio na Harvard na studij prava, naposljetku se odlučio prijaviti kao pilot u mornaricu u junu 1941. godine. To se nije baš svidjelo njegovu ocu koji je se čvrsto protivio ulasku SAD-a u Drugi svjetski rat. I Jack Kennedy ubrzo je krenuo stopama starijeg brata te pomoću obiteljskih veza osigurao mjesto u mornaričkoj rezervi nakon što ga je kopnena vojska diskvalificirala zbog kroničnih problema s leđima.
Kada je nakon japanskog napada na američku vojnu bazu Perl Harbour u prosincu 1941. godine SAD ušao u rat, oba brata Kennedy već su prošla polovicu obuke. Joe Jr. isprva je imao relativno neglamurozan posao upravljanja velikim mornaričkim patrolnim zrakoplovima iz Puerto Rica i Norfolka dok je Jack poslan na Pacifik gdje je postao zapovjednik brzog patrolnog torpednog čamca PT-109 u borbenoj zoni.
Ujutro 2. avgusta 1943. godine jureći japanski razarač udario je u PT-109 sjeverozapadno od Guadalcanala na Salomonskim otocima. Dvojica mornara su poginula, a Kennedy je s ostalih desetak skočio u more te su plivali do obližnjeg otočića
Kao vješt plivač Jack je plivajući vukao jednog ozlijeđenog člana posade držeći zubima remen njegova prsluka za spašavanje. Taj otočić, koji se danas naziva Kennedy Island, imao je samo 90 metara u promjeru i nikakve hrane. Zato je Jack junački otplivao do susjednog većeg otoka po hranu i vodu za svoje ljude te apelirao za pomoć.
Spašeni su nekoliko dana kasnije, a priča o junaštvu Jacka Kennedyja dospjela je na naslovnice američkih medija. Prvi put njegov brat Joe bio je u sjeni. "Ovo je bio prvi put da je Jack osvojio takvu ‘prednost‘ s tako jasnom razlikom. I usuđujem se reći… mora da je razljutio Joea Jr.-a", prisjetila se mnogo godina kasnije Rose Kennedy u svojim memoarima.
U septembru 1943. godine Joe Jr. otišao je u Englesku i uspješno sudjelovao u brojnim borbenim misijama patrolirajući nad Atlantikom, La Mancheom i Biskajskim zaljevom. Do svibnja 1944. godine letio je u 25 misija, koliko je bilo potrebno za premještaj u SAD, izgubivši pritom i kopilota i brojne kolege koji su postali žrtve neprijateljske protuzračne vatre. Iako je imao dopuštenje da se vrati kući, odlučio je ostati u borbi. Svojim roditeljima sredinom lipnja 1944. godine je napisao: "Sada iza sebe imam 39 misija i vjerojatno ću ih imati 50 do povratka. Daleko je više nego bilo tko drugi u bazi, ali to ne dokazuje vraški puno".
Tragični let
U avgustu se prijavio se za strogo povjerljiv i iznimno opasan zadatak u sklopu tajne Operacije Afrodita, nazvane po grčkoj božici ljubavi i ljepote. "Napravit ću nešto drukčije sljedeće tri sedmice. Tajna je i ne smijem reći što je, ali nije opasno, stoga ne brinite", napisao je Joe Jr. u pismu roditeljima. Pomalo oprezan u odgovoru svom najstarijem i najdražem sinu, Joe stariji savjetovao je: "Potpuno razumijem kako se osjećaš i želiš ostati tamo… ali nemoj previše forsirati svoju sreću."
Dana 12. avgusta 1944. godine avio mehaničari, piloti i kuhari okupili su se u blizini piste zračne baze u Engleskoj kako bi gledali polijetanje strogo tajnog mornaričkog zrakoplova koji je bio obojen u bijelo i na kojem je pisalo velikim slovima "T-11".
Imao je i posebnu elektroničku opremu koja bi ga, kad bi poletio, transformirala u grubu, ali moćnu bespilotnu letjelicu. Zrakoplov je bio zakrčen s 10 tona snažnog eksploziva. Nešto prije 18 sati, navodi se u biografiji Hanka Searlsa o Josephu Kennedyju Jr., zrakoplov T-11 je poletio prema mjestu za koje se sumnjalo da su nacističke mete u Francuskoj. Kad su uzletjeli do određene visine, Joe Kennedy Jr. i kopilot Wilford Willy trebali su predati elektroničko upravljanje svojim avionom drugom avionu i skočiti padobranom. Bombarder bez pilota tada bi bio daljinski navođen da se sruši na svoju metu.
Otprilike 18 minuta nakon leta, Kennedy je preko radija poslao signal drugom zrakoplovu da preuzme kontrolu. Nekoliko minuta kasnije, iznad engleskog sela Blythburgh, T-11 je eksplodirao uz dvije razorne eksplozije. Olupina, uključujući nekoliko motora zrakoplova, pala je na lokalno selo, zbog čega su neke zgrade oštećene. Pronađena su vrata spremnika za bombe, ali nikakvi ostaci Kennedyja ili Willyja nikada nisu pronađeni. Točan uzrok eksplozija nikada nije utvrđen.
Tragična smrt omiljenog sina kojem su namijenili sjajnu političku budućnost shrvala je Joeove roditelje, ali i snažno pogodila njegovu braću i sestre. Nakon što je čuo vijest o bratovoj smrti, Jack je navodno rekao: "Sada teret pada na mene." Iako je bilo uvriježeno mišljenje da je boležljiv, aljkav i previše sklon zabavi da bi ostvario karijeru u politici, Jack je osigurao mjesta u Zastupničkom domu i Senatu prije nego što je tijesno pobijedio na predsjedničkim izborima 1960. godine, postavši prvi katolički predsjednik u SAD-u te najmlađa osoba izabrana na tu dužnost do danas.
Joe Jr. dobio je posthumno mnoga priznanja i počasti, a njegovi roditelji osnovali su 1946. godine Zakladu Joseph P. Kennedy Jr. koja već 75 godina djeluje kao nacionalni lider u stvaranju i podržavanju programa za dobrobit osoba s intelektualnim teškoćama, njihovih obitelji i njihovih zajednica.
