Sjedinjene Države ponudile su Kijevu sigurnosne garancije u stilu NATO-a, dok su američki i evropski pregovarači izvijestili o napretku u pregovorima o okončanju ruskog rata u Ukrajini, ali dogovor o teritorijalnim ustupcima još je uvijek daleko, prenosi u utorak agencija Reuters.

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa dali su sigurnosnu ponudu na razgovorima s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Berlinu, rekli su američki dužnosnici, ali su upozorili da takav dogovor neće biti zauvijek na stolu.

Razgovori u njemačkoj prijestonici izazvali su određeni optimizam kod evropskih čelnika na putu okončanja najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Međutim, Moskva još nije pristala ni na jednu od promjena o kojima se raspravljalo u Njemačkoj i nije pokazala spremnost da to učini.

"Pokušavamo to postići", rekao je Trump, govoreći u Bijeloj kući o sporazumu o okončanju rata. 

"Vodili smo brojne razgovore s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i mislim da smo sada bliži nego ikad prije i vidjet ćemo što možemo učiniti“, dodao je.

Pozdravili promjenu stava

Evropski čelnici oprezno su pozdravili promjenu stava Trumpove administracije u pogledu sigurnosnih garancija za Ukrajinu.

"Po prvi put od početka rata, mogućnost prekida vatre je zamisliva“, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz, koji je bio domaćin sastanaka u Berlinu, u objavi na X-u.

"Danas sam prvi put imao osjećaj... da se svi ponašaju kao saveznici iz jednog tabora“, rekao je poljski premijer Donald Tusk novinarima u svom avionu nakon što je napustio Berlin. 

"Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo... da će se Amerika angažirati oko sigurnosnih jamstava za Ukrajinu na takav način da Rusi ne bi imali sumnje da će američki odgovor biti vojni ako Rusi ponovno napadnu Ukrajinu", naglasio je.

Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da je pitanje sigurnosnih garancija postalo "jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom prema održivom miru. 

"No, mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijima nego i želi li Rusija uopće mir“, rekao je Kristersson u izjavi nakon razgovora u Berlinu.

Zelenskij je nakon razgovora rekao da će od SAD zatražiti sankcije protiv Rusije i da Ukrajini osigura više oružja, uključujući oružje dugog dometa, ako Moskva odbije prijedloge o kojima se raspravlja između Kijeva, Washingtona i evropskih čelnika.

"Mislim da će Amerika primijeniti pritisak sankcijama i dati nam više oružja ako Putin sve odbije“, rekao je Zelenskij novinarima.

"Kijev podržava ideju o prekidu vatre, posebno za energetske udare, tokom božićnog perioda", dodao je.

SAD pritišće Ukrajinu da pristane na povlačenje svojih snaga iz istočne regije Donjeck, rekao je dužnosnik upoznat s tim pitanjem, što bi bio ogroman ustupak koji bi mogao izazvati žestoku reakciju u Ukrajini.

Zelenskij, koji je ranije pitanje teritorijalnih ustupaka nazvao "bolnim", ponovio je nakon razgovora da Ukrajina neće priznati Donbas kao ruski ni "de jure ni de facto", što znači ni pravno ni u praksi.

Američki dužnosnici rekli su novinarima putem konferencijskog poziva da su osigurali dogovor o 90 posto pitanja. Iako dugogodišnja teritorijalna pitanja ostaju, jedan je rekao: "Imamo više različitih rješenja za premošćivanje jaza koja im predlažemo".

Ukrajina je prethodno izjavila da neće ustupiti teritorij Rusiji, koja je zauzela gotovo 20 posto zemlje na istoku i jugu od početka pune invazije u februaru 2022.

Evropski izvor upoznat s posljednjim razgovorima rekao je da Rusija nije odustala od svojih teritorijalnih zahtjeva. 

"Atmosfera je dobra, ali ciljevi ostaju prilično udaljeni", rekao je izvor, prenosi Danas.

Garancije u stilu NATO-a

Zelenskij je u Berlinu razgovarao s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, kao i s evropskim čelnicima. Kijev je pod intenzivnim Trumpovim pritiskom da napravi ustupke Rusiji.

Američki dužnosnik kasnije je novinarima rekao da će, prema sporazumu o kojem se raspravlja u Berlinu, Ukrajina dobiti sigurnosne garancije slične onima predviđenima u članku 5. NATO ugovora, koji od saveza zahtijeva da stane u obranu svake članice koja je napadnuta.

Zelenskij je rekao da je dokument o sigurnosnim garancijama o kojem se raspravlja detaljan i da nije samo okvir, iako je dodao da ga još treba doraditi.

Očekuje se da će se radne grupe sastati u SAD tokom nadolazećeg vikenda, moguće u Miamiju, rekao je jedan od američkih dužnosnika. 

"Jesmo li spremni ići u Rusiju ako bude potrebno? Apsolutno", dodao je američki dužnosnik.

U zajedničkoj izjavi čelnika nekoliko evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, navodi se da postoji "snažna konvergencija" sa SAD te je naveden popis ciljeva na kojima obje strane trebaju raditi.

To uključuje obaveze podrške ukrajinskim oružanim snagama, mirovnim snagama pod vodstvom Evrope i garancije za upotrebu sile ako Ukrajina ponovno bude napadnuta, kao i podršku Ukrajini da se pridruži EU.

Ukrajina je u nedjelju izjavila da je spremna odustati od svoje ambicije pridruživanja NATO u zamjenu za zapadna sigurnosna jamstva.

Zasad nije jasno koliko bi razgovori u Berlinu mogli uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima rekao da je ruski zahtjev da se Ukrajina ne pridruži NATO savezu temeljno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom rješenju. Rekao je da Rusija očekuje ažurirane informacije od SAD nakon pregovora u Berlinu.

"Ne trebamo se pretvarati da Rusija nema ogromnu, sve tehnički sofisticiraniju i sada vrlo iskusnu vojsku“, rekao je vojni komandant, koji kaže da ta zemlja razvija "nove i destabilizirajuće sustave naoružanja" i da je "apsolutno jasno da se treba bojati njihove tvrde moći".