Ispod stotinama metara glacijalnog leda koji se postepeno akumulirao na području Allan Hillsa, tim naučnika predvođen glaciologinjom Sarah Shackleton sa Woods Hole Oceanographic Institution izvukao je uzorke zraka zarobljene oko šest miliona godina.
"Ledena jezgra su poput vremenskih mašina koje naučnicima omogućavaju da otkriju kakva je naša planeta bila u prošlosti", kaže Shackleton.
Led kao vremenska kapsula
Iako je Zemlja geološki vrlo aktivna, što otežava pronalaženje neprekinutih zapisa o klimi, Antarktik predstavlja izuzetak. Stalno taloženje snijega i leda zarobljava čestice i mjehuriće zraka, stvarajući prirodne arhive historije klime.
Najvrjedniji nalazi potiču iz tzv. plavog leda, starog, gusto komprimovanog leda sa uvećanim kristalima i istisnutim mjehurićima zraka, zbog čega poprima blago plavu nijansu. Na Allan Hillsu vjetrovi uklanjaju svježi snijeg, a ekstremno niske temperature omogućavaju da vrlo star led ostane blizu površine.
Iako ovaj led nema vidljive mjehuriće, on sadrži mikroskopske džepove zraka sačuvane u kristalnoj strukturi, ključne za razumijevanje ranih klimatskih uslova.
Tim u okviru projekta COLDEX (National Science Foundation) izbušio je tri jezgra dubine 150, 159 i 206 metara. Očekivali su led star tri miliona godina, eventualno nešto stariji.
Međutim, paleoklimatolog Ed Brook sa Ohio State University, direktor projekta COLDEX, objašnjava:
"Znali smo da je led star, ali ovo je prevazišlo sva naša očekivanja."
Analiza izotopa
Analizom izotopa argona, metodom koja omogućava direktno određivanje starosti, otkriveno je da najdublje jezgro sadrži led star oko šest miliona godina, iz perioda kasnog miocena.
Drugi uzorci bili su nešto mlađi, pokrivajući prijelaz iz miocena u pliocen.
Analiza izotopa kisika otkrila je da je Antarktik prije šest miliona godina bio oko 12°C topliji nego danas, te da se hlađenje odvijalo postepeno, a ne naglo.
Naučnici se nadaju da će na osnovu ovih uzoraka rekonstruisati sastav atmosfere iz različitih epoha, posebno koncentracije gasova sa efektom staklene bašte, i tako bolje razumjeti klimatske promjene u prošlosti.
Ed Brook najavljuje: "Planiramo dugoročno istraživanje Allan Hillsa i nadamo se da ćemo od 2026. do 2031. godine proširiti analize još dublje u prošlost."