Ispod ledene površine Antarktika, tim naučnika otkrio je najstarije uzorke glečerskog leda ikada pronađene na Zemlji stare oko 6 miliona godina. Ovi drevni komadi leda sadrže mjehuriće zraka iz davne prošlosti i otkrivaju da je Antarktik nekada bio znatno topliji, čak za 12 stepeni Celzijusa u odnosu na današnju klimu.
Pod vodstvom glaciologinje Sarah Shackleton iz američkog instituta Woods Hole Oceanographic Institution, istraživači su analizirali uzorke koji sadrže zarobljene plinove i tragove okolišnih uslova iz perioda miocena. Rezultati su objavljeni u prestižnom naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
„Ledene jezgre su poput vremenskih kapsula koje nam omogućavaju da zavirimo duboko u prošlost Zemlje,“ objašnjava Shackleton. „Jezgre iz Allan Hillsa pokazuju nam klimatsku historiju daleko dublju nego što smo mislili da je moguće.“
Glečeri na Antarktiku funkcionišu kao prirodni arhiv planete, čuvajući slojeve zraka, prašine i plinova kroz milione godina. Posebno je značajan takozvani plavi led, koji nastaje pod ogromnim pritiskom i neprekidnim sabijanjem snijega. Upravo tu su naučnici pronašli drevne slojeve leda izuzetno blizu površine, nešto što se rijetko dešava.
„Još uvijek pokušavamo razumjeti zašto se tako star led može očuvati tako blizu površine,“ kaže Shackleton. „Najvjerovatnije je riječ o kombinaciji ekstremne hladnoće, jakih vjetrova i specifične topografije.“
U okviru projekta COLDEX američke Nacionalne naučne fondacije (NSF), naučnici su izbušili tri jezgre na dubinama od 150 do 206 metara.
„Očekivali smo led star možda tri miliona godina, a pronašli smo dvostruko stariji,“ izjavio je Ed Brook, paleoklimatolog i direktor COLDEX-a s Univerziteta Ohio State.
Datiranje pomoću izotopa argona pokazalo je da najdublji uzorak potječe iz perioda prije šest miliona godina. Analiza izotopa kisika otkrila je da je tada Antarktik bio mnogo topliji, s prosječnom temperaturom višom za oko 12 °C nego danas, prije nego što je postepeno zahladio do sadašnjih ledenih uslova.
Brook je potvrdio da se planira nastavak istraživanja od 2026. do 2031. godine, s ciljem da se klimatski zapis proširi još dalje u prošlost, možda i do samih početaka ledenog doba.