U djelima Platona, grčkog filozofa koji je živio prije oko 2.400 godina, za ostrvo Atlantidu govorilo se da je potonulo u Atlantski okean nakon što je oholost njegovih stanovnika razgnjevila bogove. Iako je Atlantida bila izmišljena, ideja da čitave civilizacije mogu nestati pod talasima intrigira nas milenijumima. Sada inovativne tehnologije otkrivaju stvarna mjesta širom svijeta koja su naši preci bili primorani napustiti prije nego što ih je progutalo more. Jedna takva „Atlantida“ nalazi se sjeverno od Australije.
Na vrhuncu posljednjeg ledenog doba, prije oko 21.000 godina, kontinent Australije bio je oko 20 posto veći nego danas. Sa više vode zarobljene u ledenim pokrivačima i glečerima, nivo mora bio je oko 120 metara niži. To je otkrilo dodatnih 2.000.000 kvadratnih kilometara kopna koje je povezivalo Australiju sa Novom Gvinejom na sjeveru i Tasmanijom na jugu, stvarajući superkontinent poznat kao Sahul.
Sjeverozapadni šelf Sahula bio je ogromna kopnena masa koja je obuhvatala 400.000 kvadratnih kilometara, nešto više od jedne i po površine Velike Britanije. Danas potopljeni region možda krije i odgovore na jednu od najvećih zagonetki u antropologiji: tačku ulaska prvih ljudi koji su stigli na kontinent prije oko 65.000 godina.
Otkrivanje izgubljenih predjela
Tim predvođen dr. Kasih Norman koristio je sonar podatke i kompjutersko modeliranje kako bi ispitao ovaj prostor. Njihova analiza otkrila je bogat i raznolik pejzaž rijeka, jezera, dolina i klisura. Region je imao i veliko unutrašnje more, nazvano Malita more, koje je pokrivalo više od 18.000 kvadratnih kilometara.
Praćenje potopljene civilizacije
Kompjutersko modeliranje procjenjuje da je na vrhuncu posljednjeg ledenog doba region mogao izdržavati populaciju veću od 500.000 ljudi. Sličnosti u tehnologiji kamenih sjekira, stilovima pećinskih crteža i jezicima ukazuju na to da su ovi potopljeni predjeli činili jednu veliku povezanu kulturnu cjelinu.
Povratak drevnih blaga
Jedan od razloga zašto znamo tako malo o ovom svijetu jeste to što su ostaci tih društava sada skriveni ispod vode. Arheolozi su nedavno pronašli gotovo 300 kamenih artefakata, uključujući alate stare najmanje 7.000 godina. Nažalost, podvodna nalazišta su ugrožena industrijom, istraživanjem nafte, gasa i industrijskim ribolovom.
Rastući okeani
Kako se ledeno doba završavalo prije oko 18.000 godina, topljenje leda podiglo je nivo mora. U periodu od oko 10.000 godina, Sahul se podijelio na današnju Australiju i Novu Gvineju. Na pojedinim mjestima, more je napredovalo i više od 20 metara godišnje. Stanovništvo se povlačilo u unutrašnjost, što je dovelo do naglog porasta gustine naseljenosti.
Pogled u budućnost
Sa predviđenim rastom nivoa mora većim od jednog metra do 2100. godine, čovječanstvo se ponovo suočava sa gubitkom obalnih područja. Ako učimo iz prošlosti, možda ćemo biti bolje pripremljeni za budućnost.