Naučnici su otkrili najstariji genetski trag bakterije kuge – smrtonosne bolesti koja je kroz istoriju kosila milione – i to u kostima starim čak 5500 godina. Ovo otkriće dolazi kao rezultat do sada najopsežnije studije o historiji ljudskih zaraznih bolesti.
U istraživanju objavljenom u časopisu Nature, analizirani su ostaci 1313 ljudi koji su živjeli na prostoru Euroazije u periodu od prije 37.000 do 200 godina. Naučnici su tako uspjeli rekonstruisati šokantno bogat katalog virusa, bakterija i parazita koji su pratili čovječanstvo kroz milenije.
Prvi dokaz kuge star 5500 godina
Među najzvučnijim otkrićima je i najraniji genetski trag bakterije Yersinia pestis, uzročnika kuge, što je, kako navode istraživači, "najstariji poznati primjer kuge do danas". Ova bakterija bila je odgovorna i za najpoznatiju pandemiju u historiji – Crnu smrt koja je u srednjem vijeku odnijela između jedne četvrtine i polovine stanovništva Evrope.
Profesor Willerslev: Bolesti su oblikovale svijet
"Dugo smo sumnjali da je prelazak na poljoprivredu i stočarstvo otvorio vrata novom dobu bolesti – sada imamo DNK dokaz da se to zaista desilo prije najmanje 6500 godina", rekao je profesor Eske Willerslev sa univerziteta u Cambridgeu i Kopenhagenu.
"Ove infekcije nisu samo izazivale bolest – one su vjerovatno doprinijele propasti čitavih zajednica, migracijama i genetskim promjenama", upozorava on.
Otkriveni i tragovi drugih bolesti
Pored kuge, pronađeni su i tragovi difterije stari 11.000 godina, hepatitisa B stari 9800 godina, te malarije stari 4200 godina. Ukupno su naučnici identifikovali 214 različitih patogena u kostima drevnih ljudi širom Evrope i Azije.
Zoonoze – prijetnja koja traje hiljadama godina
Profesorica Astrid Iversen sa Univerziteta u Oxfordu ističe da su zoonoze – bolesti koje se prenose sa životinja na ljude – postale veliki problem prije oko 5000 godina. "Zatvaranjem velikog broja životinja na jednom mjestu i životom u njihovoj blizini, povećali smo rizik da te bolesti pređu na čovjeka", kazala je.
Mapiranje prošlosti da bismo preživjeli budućnost
Istraživač Martin Sikora vjeruje da nam razumijevanje prošlih pandemija može pomoći da se pripremimo za one koje nas tek čekaju. "Kada pratimo kako su virusi i bakterije mutirali kroz vrijeme, možemo lakše razviti moderne vakcine i terapije", zaključuje Willerslev.
Ovo otkriće baca novo svjetlo na to koliko su duboko zarazne bolesti ukorijenjene u ljudsku historiju – i koliko još možemo naučiti iz kostiju naših predaka.