Opsežno naučno istraživanje koje obuhvata više od 37.000 godina ljudske istorije otkrilo je najranije genetske tragove bakterija, virusa i parazita koji su kroz milenije ugrožavali ljudsko zdravlje. U sklopu studije otkriveni su i najstariji dokazi postojanja smrtonosne bakterije kuge – Yersinia pestis – stari oko 5.500 godina.
Studija je analizirala DNK ostatke kostiju i zuba 1.313 ljudi koji su živjeli širom Evrope i Azije, u periodu od ranog kamenog doba prije otprilike 12.500 godina, pa sve do prije oko 200 godina. Najstariji analizirani uzorak datira još iz doba prije 37.000 godina.
Naučnici su zaključili da prvi dokazi o zoonotskim bolestima – onima koje se prenose sa životinja na ljude – datiraju od prije 6.500 godina. Njihova prisutnost postaje znatno češća oko 1.500 godina kasnije.
Profesor Eske Willerslev sa Univerziteta u Cambridgeu i Kopenhagenu istakao je da je prelazak na poljoprivredu i stočarstvo vjerovatno otvorio vrata novoj eri zaraznih bolesti, što DNK nalazi sada i potvrđuju.
Prema riječima naučnika, ove drevne infekcije nisu samo izazivale bolest – mogle su imati ulogu u migracijama, kolapsima populacija i čak utjecati na genetsku evoluciju ljudi.
Jedno od najznačajnijih otkrića je najstariji poznati genetski trag bakterije kuge, pronađen u uzorku starom 5.500 godina. Kuga, koju je kroz historiju uzrokovala bakterija Yersinia pestis, odgovorna je za smrt miliona ljudi, uključujući i epidemiju Crne smrti u Evropi sredinom 14. stoljeća.
Frederik Seersholm sa Univerziteta u Kopenhagenu kazao je da je riječ o najstarijem zabilježenom slučaju kuge, te da se na osnovu ovog otkrića može pratiti kako se bakterija vremenom razvijala u smrtonosni oblik poznat iz srednjovjekovne pandemije.
U okviru studije identificirani su i tragovi drugih poznatih bolesti: difterija stara 11.000 godina, hepatitis B star 9.800 godina i malarija stara 4.200 godina. Ukupno su naučnici pronašli 214 poznatih ljudskih patogena kod drevnih populacija širom Evroazije.
Profesorica Astrid Iversen sa Univerziteta u Oxfordu izjavila je da su zoonoze postale ozbiljan problem za ljude prije oko 5.000 godina, kada su ljudi počeli držati životinje u velikim stadima i živjeti u njihovoj neposrednoj blizini, što je povećalo rizik prijenosa bolesti.
Autor studije Martin Sikora rekao je da razumijevanje načina na koji su se bolesti razvijale u prošlosti može pomoći u boljoj pripremi za buduće prijetnje, uključujući razvoj savremenih vakcina.
Profesor Willerslev dodaje da praćenje mutacija virusa i bakterija kroz historiju može pomoći u identifikaciji opasnih varijanti koje bi se mogle ponovno pojaviti.
Studija je objavljena u uglednom časopisu Nature.